Ukrajina je juče osvojila podršku baltičkih država i Poljske u naporu da nabavi zapadne borbene avione, ali nema naznaka da su velike zemlje poput Sjedinjenih Država i Britanije promijenile stav o tome da ne žele da pošalju bombardere Kijevu nakon skoro godinu rata.
”Ukrajini su potrebni borbeni avioni... rakete, tenkovi. Moramo da djelujemo”, kazao je estonski ministar inostranih poslova Urmas Reinsalu u prijestonici Letonije Rigi na konferenciji za novinare sa baltičkim i poljskim kolegama.
Ove države, koje se nalaze na istočnom obodu NATO-a, osjećaju se naročito ugroženo od strane Rusije i najveći su zagovornici slanja vojne pomoći Kijevu, podsjeća agencija Asošijetid pres.
Ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov razgovarao je sa francuskim kolegom nakon čega je kazao da nijesu pričali konkretno o borbenim avionima, ali jesu o avijacionim “platformama” za pomoć ukrajinskoj odbrani zemlja-vazduh.
”Ne znam koliko će biti brz odgovor zapadnih saveznika” na zahtjeve Kijeva za borbene avione, kazao je Reznikov. “Optimista sam i mislim da će to biti što je ranije moguće”.
On je, takođe, kao primjer naveo je oružje koja je Ukrajina tražila tokom prošle godine, počev od “stingera”, i istakao da je prvi odgovor uvijek glasio: “nemoguće”. Ali vremenom, kazao je on, “to je postalo moguće”.
Francuski ministar odbrane Sebastjen Lekornu, govoreći pored Reznikova, kazao je da slanje bombardera Ukrajini “nije tabu tema”. On je, kako prenosi Rojters, kazao da su Francuska i Ukrajina razgovarale o obučavanju ukrajinskih pilota da upravljaju francuskim borbenim avionima, ali da odluka još nije donijeta. Takođe je potvrdio da Francuske šalje Ukrajini narednih nedjelja još 12 “cezar” topova.
Francuski predsjednik Emanuel Makron kazao je u ponedjeljak da Francuska ne isključuje slanje borbenih aviona Ukrajini, ali je predočio više uslova prije preduzimanja takvog koraka, uključujući i one da to ne smije dovesti do eskalacije sukoba i da avioni “ne smiju dotaću rusko tlo” i da rezultat slanja ne smije biti “slabljene kapaciteta francuske armije”.
Posjeta Reznikova Francuskoj uslijedila je nedjelju nakon što su zapadne zemlje obećale da će poslati Kijevu sofisticirane moderne tenkove. AP podsjeća da je nekoliko zapadnih lidera izrazilo zabrinutost da bi slanje borbenih aviona eskaliralo konflikt i uvuklo ih dublje u rat. Takvi avioni bi bili značajan podsticaj za Ukrajinu, ali bi suprotstavljanje velikim ruskim vazduhoplovnim snagama i dalje predstavljalo izazov.
Ukrajinski ministar odbrane kazao je da je prvi odgovor i na pređašnje zahtjeve Kijeva za oružje, počev od “stingera”, uvijek glasio: “nemoguće”. Ali vremenom, kazao je on, “to je postalo moguće”.
Britanska vlada, koja je među najčvršćim diplomatskim saveznicima Kijeva, saopštila je da slanje borbenih aviona “nije praktično”. Portparol britanskog premijera Rišija Sunaka, Maks Blejn, kazao je da su “britanski bombarderi “tajfun” i “F-35” izuzetno sofisticirani i da su potrebni mjeseci kako bi piloti naučili da njima upravljaju”. “Imajući to u vidu, nije praktično slati takve avione Ukrajini”, kazao je on juče, mada nije naznačio da se Britanija protivi da druge zemlje pošalju avione.
Na pitanje u ponedjeljak u vezi sa tim da li njegova administracija razmatra slanje borbenih aviona “F-16” Ukrajini, predsjednik SAD Džo Bajden je odgovorio “ne”.
Zvaničnici Kijeva su u više navrata pozivali saveznike da im pošalju avione, tvrdeći da su oni od suštinske važnosti kako bi se suprotstavili ruskoj superiornosti u vazduhu i kako bi osigurali uspjeh buduće kontraofanzive koju mogu omogućiti zapadni borbeni tenkovi.
Zapad je, takođe, odbacio mogućnost da Ukrajini pošalje rakete dugog dometa koje bi mogle da pogode rusku teritoriju, navodeći kao razlog moguću eskalaciju.
Nakon više mjeseci, ukrajinske vlasti su prošle nedjelje uspjele da ubijede zapadne saveznike da pošalju tenkove. Ta odluka je uslijedila uprkos oklijevanju i oprezu pojedinih NATO članica, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku.
Njemački kancelar Olaf Šolc ustuknuo je kada je pomenuta mogućnost slanja borbenih aviona Ukrajini, a u nedjelju je kazao da će cijela diskusija možda biti vođena “unutrašnjim političkim motivima” u pojedinim zemljama.
Holandski premijer Mark Rute kazao je u ponedjeljak da “nema tabua” u naporima za pomoć Ukrajini, ali je dodao da bi slanje aviona bilo “veoma veliki korak”.
Na pitanje o snabdijevanju Ukrajine zapadnim oružjem, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov juče je ponovio stav Kremlja da je “NATO već odavno direktno umiješan u hibridni rat protiv Rusije”.
On je nakon razgovora u Moskvi sa egipatskim šefom diplomatije Samehom Šoukrijem kazao da će ruska vojska “preduzeti sve neophodne mjere da spriječi zapad da ispuni planove”.
On je kazao da je Šoukri prenio poruku od američkog državnog sekretara Entonija Blinkena o Ukrajini, koji je ponovio pozive Vašingtona da se Rusija povuče. Lavrov je kazao da je “Rusija spremna da čuje svaki ozbiljan, i tu riječ želim da naglasim - predlog, u cilju rješavanja sadašnje situacije”.
Vjeruje se da i Ukrajina i Rusija pojačavaju arsenale za očekivanu ofanzivu narednih mjeseci.
Rusija je juče saopštila da je zauzela jedno selo oko pet kilometara sjeverno od Bahmuta koje se nalazi na jednom od glavnih puteva ka tom gradu. Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je selo Blahodatne osvojeno uz pomoć avijacije.
Rojters ističe da je Moskva ostvarila jasan, mada postepen, napredak u toj oblasti proteklih nedjelja, zauzevši rudarski grad Soledar.
Ukoliko bi primorala ukrajinske snage da se povuku iz grada u kojem je živjelo 75 000 ljudi, to bi bio prvi veliki uspjeh Rusije otkad je u julu zauzela Sjeverodonjeck i Lisičansk, gradove iste veličine.
Na pitanje o pozivu Litvanije da zapad pošalje avione i rakete dugog dopmeta Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da ti komentari “odražavaju agresivan pristup koji su zauzele baltičke države i Poljska, koje su spremne na sve kako bi isprovocirale dalju eskalaciju bez razmišljanja o posljedicama”.
”Veoma je tužno da lideri velikih evropskih država koji upravljaju evropskom agendom ne ispunjavaju svoju ulogu balansiranja kako bi spriječili takva ekstremistička stremljenja”, kazao je Peskov novinarima.
Ranije ove nedjelje predsjednik Hrvatske, članice NATO-a, kritikovao je zapadne države zbog slanja borbenih tenkova i drugog oružja Ukrajini. Zoran Milanović je kazao da takve isporuke oružja samo prolongiraju rat.
AP podsjeća da je u ranijim fazama konflikta, razmatrana mogućnost slanja sovjetskih “MIG-26” borbenih aviona sa kojima su ukrajinski piloti upoznati. U martu, Pentagon je odbacio predlog Poljske da pošalje svoje “MIG-ove” Kijevu preko američke baze u Njemačkoj, navodeći kao razlog rizik od eskalacije između Rusije i NATO-a.
Ukrajina je naslijedila značajnu flotu sovjetskih aviona, uključujući i avione “Su-27” i “MIG-29”.
Prelazak na zapadne avione zahtijevao bi da se ukrajinski piloti podvrgnu dugim obukama i predstavljao bi logistički izazov u pogledu održavanja i opravke.
Rusija je metodično ciljala ukrajinske vazduhoplovne baze i vazdušnu odbranu u prvim fazama rata, ali je Ukrajina premjestila svoje avione i sakrila vazdušnu odbranu, usljed čega Rusija nije uspjela da uspostavi punu kontrolu nad nebom.
Nakon što je pretrpjela žestoke gubitke na početku konflikta, ruske vazduhoplovne snage su izbjegavale da zadiru duboko u ukrajinski vazdušni prostor i uglavnom se fokusirale na podršku misijama duž linije fronta.
Ukrajinske vazduhoplovne snage suočile su se sa sličnim izazovom, pokušavajući da sačuvaju preostale avione kako ih ne bi oborili ruski bombarderi i sistemi vazdušne odbrane.
Bonus video:
