Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg je tražio od Ankare da ratifikuje zahtjeve Finske i Švedske za članstvo u tom vojnom savezu, ponavljajući svoje tvrdnje da su dvije nordijske zemlje učinile dovoljno da zadovolje turske zahtjeve za obračunom sa ekstremizmom.
Na konferenciji za novinare u Ankari, u četvrtak 16. februara, zajedno sa turskim ministrom spoljnih poslova Mevlutom Čavušogluom, Stoltenberg je osudio paljenje svete knjige islama, Kurana, na protestima u Švedskoj ali je istakao da to nije ilegalno u Evropi.
Nakon sastanka sa Čavušogluom, prvi čovjek NATO se sastao sa ruskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom. Poslije se zaputio u region Turske teško pogođen razornim zemljotresom.
Uznemireni ruskom invazijom na Ukrajinu prije godinu dana, Finska i susjedna Švedska su napustile decenije nesvrstanosti, i prijavile se za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
Svih 30 članica saveza je odobrilo njihove aplikacije, a 28 je ratifikovalo njihovo pristupanje – sve sem Turske i Mađarske.
Stoltenberg i većina saveznica su dugo govorili da bi ove dvije zemlje trebalo da uđu u NATO istovremeno, ali prethodnih dana, vrhovni civilni zvaničnik alijanse je omekšao svoj stav, zbog turskog opiranja ratifikaciji švedskog članstva.
"Moj stav je da obje mogu biti ratifikovane sada. Ali glavni problem nije da li će biti ratifikovani zajedno, nego da to bude učinjeno što prije", rekao je on novinarima u Ankari.
Turska optužuje vlasti u Stokholmu da imaju previše mekan stav prema grupama koje oni vide kao terorističke organizacije ili egzistencijalne prijetnje, uključujući kurdske organizacije. Ranije ovog mjesece, Čavušoglu je naveo da je Finska za njih manji problem po pitanju članstva.
"Ne bi bilo realno reći da je Švedska u potpunosti ispunila svoje obaveze. Trenutno, ne vidimo konkretne korake koje bismo željeli", istakao je Čavušoglu.
On je takođe naveo da će pristupanje Finske i Švedske NATO paktu biti jedna od tema razgovora sa američkim državnim sekretarom, Entonijem Blinkenom, zakazanim za iduću sedmicu.
Pošto bi obračun sa ekstremizmom trebalo da bude siguran put do glasova na izborima zakazanim za maj – iako je moguće da budu odgođeni, zbog katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju – retorika koja stiže iz Ankare je postala sve oštrija.
Prethodnih sedmica, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je izrazio gnijev zbog odvojenih demonstracija u Stokholmu. U jednom slučaju, usamljeni antiislamski aktivista je spalio Kuran ispred turske ambasade, dok je u nepovezanom protestu, obješena lutka sa Erdoganovim likom.
"Razumijem i djelim vaš bol jer lično smatram da je spaljivanje svete knjige sramotan čin", poručio je Stoltenberg, pohvalivši usputno Švedsku jer je "spriječila druge proteste na kojima bi bilo spaljivanja Kurana".
"Svi činovi koji su sramni, nemoralni, provokativni, možda nisu ilegalni, ali je važno imati snažnu poziciju i to smo vidjeli sa švedske strane", rekao je bivši norveški ministar spoljnih poslova.
Mađarska javno nije prigovarala zbog ulaska bilo koje od ovih zemalja u NATO, ali su odlučili da pomjere datum ratifikacije njihovih aplikacija već tri puta.
Bonus video:
