Berlinski apotekar Fatih Kajnak u poslednje vrijeme poručuje sastojke za sirup i obavezno i aromu maline.
Jer već dugo je nemoguće dobiti sredstva protiv temperature za bebe i malu djecu koji ne mogu da progutaju tablete. Jedino rješenje je vidio u tome da sam spravlja sirup na bazi paracetamola.
„Znali smo kakvog ukusa treba da bude sirup pa smo počeli da eksperimentišemo sa aromama“, kaže Kajnak.
No dječiji sirup je samo jedan od brojnih ljekova kojih naprosto nema. „I dalje nam nedostaje penicilin, različiti antibiotici, ali i preparati za spuštanje pritiska, za srce, za želudac, za tretman karcinoma“, nabraja Kajnak.
Nedostaje 425 lekova
Centralna baza podataka za ljekove nabraja 425 ljekova i preparata koji se više ne mogu isporučiti apotekama. Udruženje apotekara u Sjevernoj-Rajni Vestfaliji, zapadnoj njemačkoj pokrajini, upitalo je svoje članove kako se snalaze i dobilo četiri stotine uglavnom ljutitih odgovora.
Neki kažu da kod gotovo svakog drugog bolesnika koji dođe s receptom, barem nešto od onoga što mu je propisano – nema. Treba telefonirati, organizovati, truditi se da se lijek dobije od dobavljača, a to košta vremena i novaca. Dodatni trošak apotekari cijene na oko tri hiljade eura mjesečno.
„U preko 130 odgovora se ističu trud i vrijeme koje niko neće nadoknaditi apotekaru, a naravno i smanjivanje prometa i dobiti“, objavio je čelnik udruženja Tomas Prajs.
Berlinski apotekar Kajnak više puta na dan provjerava stanje kod veletrgovaca i naručuje čim se nešto pojavi. „Ali ako nečeg ima, i ako naručim sto pakovanja, dobiću možda samo pet.“
Glavni problem je bio što su ljekovi imali fiksnu cijenu, pa je neka pomoć što je taj propis privremeno suspendovan. „Zdravstvena osiguranja još uvek nalažu da moramo pacijentu izdati najjeftiniji lek, ali sad možemo dati i preparat drugih proizvođača, dakle sve što imamo na stanju.“
Lančana reakcija jeftinoće
Osiguranja u Njemačkoj neće da plaćaju preskupe ljekove, ako na tržištu ima generika koji su višestruko jeftiniji. Tako svako osiguranje pogađa cijenu sa određenim farmaceutskim kompanijama. Ali, to je dio razloga za nestašice.
Jer u svetlu inflacije i kašnjenja sastojaka iz Azije, mnogi više nisu imali računa da prave ljekove. Tako dečiji sirup na bazi paracetamola donosi proizvođaču svega 1,36 evra po bočici – i ta cijena se drži već deset godina.
Aktivna supstanca paracetamola poskupjela je za 70 odsto samo prošle godine, poskupjelo je i staklo za flašice. Od jedanaest proizvođača ovog sirupa u Njemačkoj iz 2012, danas samo jedna firma pravi sirup. Sve ostalo se poručuje iz Azije.
„A kad Kina i Indija ne mogu da isporuče ljekove ili aktivne sastojke ili kad kažu 'to sad nama treba', onda smo pak mi ostali kratkih rukava“, objašnjava nam berlinski apotekar.
„Čas je problem u kartonu za pakovanje, čas u proizvodnji ambalaže jer je neki od lanaca snabdijevanja pukao i čuje se kako 'naš brod stoji u Sueckom kanalu' ili fabrika u Kini ne radi zbog korone', a mi nemamo lijek za bolesne“, žali se Kajnak.
Ljutiti ministar zdravstva
To je postao ozbiljan problem i za politiku: pravilo „najjeftinijeg lijeka“ suspendovano je do maja, a do tada ministar zdravlja Karl Lauterbah želi da reformiše to kako se uopšte dolazi do cijene preparata.
Predlog novog zakona posebnu pažnju polaže na preparate namijenjene djeci do 12 godina. Ubuduće bi ti ljekovi mogli biti 50 odsto skuplji.
Od zdravstvenih osiguranja se traži da, ako već dogovaraju fiksnu cijenu sa proizvođačima, u sporazumu mora biti garancija da se ljekovi i aktivne supstance proizvode ili u EU ili u zemljama povezanih sa evropskim ekonomskim prostorom. To bi trebalo da jamči da neće biti nestašica.
Socijaldemokrata Lauterbah prvo u takve interevencije u tržište mora da ubijedi koalicione partnere Liberale. Proizvođači ljekova već su objavili da su vrlo nezadovoljni predlogom.
„Ako je nešto godinama išlo u pogrešnom pravcu, to se ne može popraviti u kratkom roku“, kaže međutim berlinski apotekar Kajnak.
Bonus video:
