Napetost se u Moldaviji osjeća gotovo svakodnevno. Proteklog vikenda ponovo su hiljade ljudi protestovale protiv proevropske vlade na ulicama glavnog grada Kišinjeva. Policija je uhapsila sedam demonstranata. Sumnja se da je jedna proruska mreža uz pomoć ruskih tajnih službi radila na „akcijama destabilizacije“ koje se navodno izvode „putem demonstracija“ u Moldaviji.
Moskva je takve optužbe do sada uvijek odbacivala, ali u Moldaviji, bivšoj sovjetskoj republici u kojoj živi nešto više od 2,5 miliona ljudi, napetost sve više raste. Od ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. stanje se dodatno pogoršalo.
Širenje proruskog raspoloženja
Rusija očigledno već duže vrijeme ima plan za Republiku Moldaviju – bar tako pokazuje dokument koji su njemački javni servisi WDR, NDR, kao i minhenski list „Zidojče cajtung“ analizirali zajedno s međunarodnim partnerima*. Prema njihovom istraživanju, administracija predsjednika Rusije je još prije početka rata u Ukrajini u jednom strateškom dokumentu konkretno utvrdila kako da promoviše proruske tendencije i istovremeno spriječi da se zemlja okrene ka Zapadu.
Taj strateški plan na pet stranica opisuje ciljeve Rusije u Moldaviji na političkom, vojnom i bezbjednosnom, trgovačkom i ekonomskom, kao i na društvenom planu. Dokument očigledno, kako ocjenjuju njemački novinari, potiče od istih eksperata koji su koncipirali i Strategiju o aneksiji Bjelorusije. Uprava predsjednika Rusije nije odgovorila na upit novinara o navodnom dokumentu s planovima za Moldaviju.
Moldavija se u spomenutom dokumentu vidi kao važna karika u sukobu sa Zapadom. Jedan od centralnih ruskih ciljeva za narednih deset godina je, prema tom dokumentu, „suprotstaviti se pokušajima spoljnih aktera da se upletu u unutrašnje stvari zemlje“. To je odnosi na NATO, a istovremeno se želi da se spriječi slabljenje pozicije Rusije.
Istovremeno, Moskva želi da pruži pomoć kad je u pitanju moguće učešće Moldavije u savezima kojima dominira Rusija. Riječ je konkretno o Organizaciji ugovora o kolektivnoj bezbjednosti i Evroazijskom ekonomskom savezu (EGS). Prema dokumentu, za to je potrebno proširiti prorusko raspoloženje među političkim i privrednim elitama.
Više nastave na ruskom jeziku
Interes koji Moldavija ima na ruskom tržištu Moskva želi da iskoristi kao ekonomsku ucjenu ,u smislu da bi moldavsku vladu trebalo odvratiti od toga „da naškodi ruskim interesima u regionu“.
Postoje, čini se i planovi za obrazovni sistem. Prema navodima iz strateškog dokumenta, kako prenose novinari, trebalo bi da se unaprijedi „nastava na daljinu na ruskom jeziku“ za moldavske učenike, a ruski univerziteti trebalo bi da otvore svoja predstavništva u Moldaviji.
Dugotrajna perspektiva, prema tim navodima, predviđa stvaranje „negativne slike o NATO“ u moldavskom društvu i političkim krugovima do 2030. godine. Osim toga, do tada bi takođe trebalo da se obezbijedi i „široko prisustvo ruskih medija“ u Moldaviji.
Zapadni stručnjaci za bezbjednost procjenjuju da je dokument autentičan. Jedan visoko rangirani zapadni obavještajni službenik kaže da je Moskvi stalo do toga da „postavi znak STOP prema Zapadu“.
Prema mišljenju Štefana Majtera, direktora Programa za međunarodni red i demokratiju pri trustu mozgova Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP), iz dokumenta se vidi da Rusija sebe stavlja u „direktnu konkurentnu situaciju“ prema EU i NATO, i nastoji da kontrira njihovoj integracionoj politici, njihovim narativima.
Pridnjestrovlje kao ulaznica za Moldaviju
Izbijanje rata u Ukrajini natjeralo je čini se Rusiju da ubrza rad na svojim aspiracijama u Moldaviji. Pošto se Moldavija sve više okreće ka Zapadu i sprovodi reforme, ruski uticaj bi mogao da počne da se gubi, ukoliko Moskva ne bude aktivnija.
Koliko je stanje u Moldaviji nestabilno, pokazalo se u februaru: tokom nekoliko dana ruske rakete su preko Moldavije letjele prema Ukrajini. Premijerka je potom podnijela ostavku, a Ukrajina je upozorila da Rusija ima detaljne planove za destabilizaciju. Na Zapadu strahuju da Moskva vjerovatno više ne želi odugovlači sa realizacijom tih planova.
Na to upućuje i zaoštravanje situacije u Pridnjestrovlju gdje se nalaze ruske trupe, a i vjerovatno najveća skladišta municije u istočnoj Evropi. Ruski vojnici su u samoproglašenoj Republici Pridnjestrovlju stacionirani od 1992. Moldavska vlada je Kremlj još jednom pozvala da te jedinice povuče – ali bezuspješno. To područje na istoku Moldavije s oko pola miliona stanovnika, međunarodnopravno pripada Moldaviji, ali Rusija taj zamrznuti konflikt koristi kao svojevrsnu ulaznicu.
„Ciljane ruske aktivnosti"
Strateški plan za Moldaviju predviđa da u roku od nekoliko godina ta zemlja ukine one mjere kojima se politički i ekonomski vrši pritisak na Pridnjestrovlje. Jedna od tačaka se eksplicitno odnosi na ruske jedinice: moldavske inicijative koje žele da ukinu rusko vojno prisustvo u Pridnjestrovlju trebalo bi da budu „neutralizovane“.
I njemačka vlada pomno prati situaciju. Iz Ministarstva spoljnih poslova poručuju da je kriza u Moldaviji „pogoršana ciljanim ruskim aktivnostima destabilizacije“. Njemačka vlada je navodno u posjedu izvještaja o „insceniranju demonstracija u Moldaviji kroz ruske aktere“.
Prije nekoliko dana se pokazalo koliko je trenutna situacija i napeta i nejasna. Ruska državna novinska agencija Ria javila je da su navodno spriječeni pokušaji napada na visoke zvaničnike Pridnjestrovlja. Prema navodima zapadne agencije Rojters, proruski zvaničnici u Pridnjestrovlju za to optužuju ukrajinske obavještajne službe.
Moldavija je navela da se optužbe istražuju, a Kijev je optužbe odbacio i uputio na Rusiju, navodeći da je agresor tamo. Moskva traži izgovor za intervenciju u Pridnjestrovlju, kako bi nakon toga kompletnu Republiku Moldaviju stavila pod svoju kontrolu, poručuju iz Kijeva.
*U istraživanjima su učestvovali: Yahoo News, Delfi Estonia, Kyiv Independent, Expressen, Frontstory.pl, VSQuare, Belarusian Investigative Center, Dossier Center, Rise, Süddeutsche Zeitung, NDR i WDR
Bonus video:
