Pukotine u Makronovom taboru

Reforma penzionog sistema u Francuskoj i masovni protesti protiv nje stvaraju razdor između ministara i stranačkih saveznika

11046 pregleda 5 komentar(a)
Protesti u Parizu protiv reforme penzionog sistema: 23. mart, Foto: Rojters
Protesti u Parizu protiv reforme penzionog sistema: 23. mart, Foto: Rojters

Odlučnost predsjednika Emanuela Makrona da progura zakon o podizanju starosne granice za odlazak u penziju uprkos masovnim protestima stvara tenzije između ministara i sa njegovim stranačkim saveznicima, tvrde za Rojters upućeni izvori.

Ministri i poslanici se međusobno okrivljuju zbog neuspjeha da se izgradi šira podrška, a pojedini članovi Makronove partije nijesu zadovoljni potezom da iskoristi izvršna ovlaštenja kako bi progurao zakon u parlamentu.

Istraživanja, koja pokazuju da birači žele reformu vlade stvaraju dodatni pritisak na premijerku Elizabet Born, dok pojedine njene kolege vjerovatno traže šansu da zauzmu njeno mjesto ukoliko bude primorana da podnese ostavku, ističe britanska agencija.

Grafit Pariz
foto: Reuters

Ono što je u januaru počelo kao sindikalni protest protiv Makronovih planova da podigne starosnu dob za dvije godine na 64 pretvorilo se u širi pokret masovnih demonstracija širom zemlje.

Nijedan ministar nije se javno usprotivio penzionoj reformi ili vladinom pristupu krizi, ali izvori bliski Makronovom taboru kažu da se iza kulisa zvaničnici u vladi međusobno okrivljuju i svađaju.

Situacija se značajno pogoršala otkad je Makron 16. marta odlučio da usvoji reformu koristeći posebna ustavna ovlaštenja kako bi zaobišao parlament.

Pored toga što se našao na meti žestokih kritika opozicionih partija kao nedemokratski, ovaj potez je izazvao nelagodu i kod pojedinih pripadnika Makronove partije Preporod i njenih saveznika.

Na pitanje o podjelama, iz kabineta francuskog predsjednika rečeno je da većina u njegovom taboru ostaje snažna i jedinstvena.

Međutim, na osnovu transparenata koji su se vijorili na ulicama prošle nedjelje može se zaključiti da demonstranti sve više svoj gnjev usmjeravaju prema Makronu zbog toga što je razorio ono što oni vide kao dragi kamen temeljac francuskog društvenog ugovora. Na pojedinim transparentima u Parizu pisalo je “Treba li da mu otkinemo glavu? Da-Možda”, i “Hvala Makronu što je pokrenuo iskru plamena revolucije”.

Godinu dana od početka drugog petogodišnjeg mandata, Makron nije uspio da se otrese imidža nadmenog elitističkog direktora koji je gluv na brige običnih ljudi.

Istraživanje objavljeno prošlog četvrtka pokazalo je da 76 odsto ispitanika zbog epizode o reformi penzionog sistema ima loše mišljenje o Makronu, a skoro dvije trećine njih želi reformu vlade.

Francuski ministri su često primali udarce za predsjednike kada situacija postane teška. Međutim eksplozija bijesa usmjerenog prema Makronu je dostigla nivo koji Bornova, blaga karijerna tehnokratkinja, ne uspijeva da preusmjeri i odvuče kritike od njega.

U rijetkom pojavljivanju na domaćoj sceni, Makron je tokom posjete Alpima, kazao da se posao mora nastaviti uprkos protestima.

Poslanik iz redova Preporoda Patrik Vinjal je kazao da postoji dublja boljka jer u Makronovom taboru ima previše onih koji ne uspijevaju da ubijede birače i da pridobiju potencijalne saveznike.

”Kada slušate ministre i poslanike kako pričaju, to često nije uvjerljivo. Francuzi mogu da procijene da li je priča iskrena ili ne”, kazao je Vinjal za Rojters.

U takvom okruženju, vlada i stranački zvaničnici tvrde da su unutrašnji sukobi i podmetanja žestoki i da su noževi pripremljeni za ubode u leđa Bornovoj dok pojedini ministri mjerkaju njenu funkciju ukoliko Makron odluči da rekonstruiše vladu nadajući se da će na taj način okrenuti novi list.

Dok bi reforma vlade mogla biti način da se pokaže da Makron nije gluv za nezadovoljstvo naroda, pozitivni efekti bi u najboljem slučaju bili ograničeni, kazao je za Rojters politički analitičar Frederik Dabi.

Makron bi još mogao da dobije spasonosnu šansu da dotjera reformu bez popuštanja protivnicima ako ustavni savjet nađe grešku kada 14. aprila bude utvrđivao da li je zakon u svom sadašnjem obliku u skladu sa ustavom.

U suprotnom druge opcije su ograničene pošto bi forsiranje reforme oslabilo Makrona tokom ostatka mandata, a njegova partija bi mogla izgubiti još mjesta u parlamentu ako odluči da raspiše nove parlamentarne izbore.

”Izgleda da izvršna vlast luta, stiče se utisak da je naišla na blokadu puta”, kazao je Dabi.

Bonus video: