Milioni za krunisanje, a ljudi nemaju za hranu

Dok trpe posljedice krize troškova života, pojedini Britanci dovode u pitanje opravdanost organizovanja raskošne ceremonije krunisanja kralja Čarlsa koja će biti plaćena od novca poreskih obveznika

17970 pregleda 80 reakcija 19 komentar(a)
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Prvi put kada je Anđela Dejvis otišla u banku hrane bio je užasavajući. Samohrana majka petoro djece - od kojih troje i dalje živi sa njom - shvatila je da nakon što plati račune, ona više nema novca da kupi hranu.

“Bila sam ponižena i potištena zbog toga”, kazala je ona za CNN u lokalu kojim upravlja crkva i koji nudi besplatnu hranu i odjeću građanima koji su u finansijskim problemima.

Dejvisova je u red stala rano, dva sata prije nego što je crkva u Donkasteru otvorila vrata. Čekanje se isplatilo. Pored neophodnih namirnica poput hleba i povrća, dobila je i buket cvijeća koji je donirao jedan supermarket. “Ljiljane ću staviti u vazu, a ostalo ću odnijeti majki na grob”, kazala je ona.

Kada je prvi put otvorena prije pandemije, banku hrane su posjećivali uglavnom beskućnici. Ovih dana, mnogi koji dolaze su zaposleni puno radno vrijeme, ističe CNN.

Kralj Čarls u posjeti banci hrane
Kralj Čarls u posjeti banci hranefoto: REUTERS

“Oni obično daju cijelu platu za račune i ne ostane im novca za hranu. Zaista je tužno što je došlo do toga da neko radi puno radno vrijeme i ne zarađuje dovoljno za osnovne ljudske potrebe”, kazao je za CNN Endi Ansvort zaposlen u crkvi.

Donkaster je među ekonomski najugroženijim oblastima u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali nije jedina. Poput mnogih djelova na sjeveru Engleske ovaj grad od 300 000 ljudi se nikada nije u potpunosti oporavio od industrijskog pada i zatvaranja rudnika 1980-ih i 90-ih. Tamošnje stanovništvo dodatno je pogodila ozbiljna kriza troškova života koja pogađa i cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo.

Uporno visoka inflacija, godine stagnacije prihoda i iznenadni i oštri rast cijena energenata su dovele milione Britanaca do ivice siromaštva.

Ipak, istovremeno, britanska vlada se sprema da potroši desetine milione novca poreskih obveznika na glamurozni događaj u čast jednog veoma, veoma bogatog čovjeka: kralja Čarlsa III.

Današnja ceremonija krunisanja kralja pokazaće enormno bogatstvo koje je tokom vjekova akumulirala britanska monarhija. Biće zlatnih kočija i neprocjenjivih dragulja i unikatne dizajnerske odjeće koja košta više od prosječne plate većine Britanaca.

Vlada je odbila da objavi cifru o cijeni krunisanja, a procjene britanskih medija kreću se od 50 miliona funti do više od 100 miliona funti. To je brojka koju je mnogima u Donkasteru teško da progutaju.

“Ja sam donekle rojalista i sviđa mi se kraljevska porodica. Ali mislim da nijesu dobro procijenili situaciju. Većinu toga treba da plate iz svog džepa, a ne od novca poreskih obveznika. Mislim da je to trebalo da bude svedenije”, kazala je za CNN Laura Bilington, nastavnica u lokalnoj školi.

Ona je vidjela posljedice krize troškova života kod svojih učenika. Mnogi dolaze u školu bez osnovne opreme, poput pribora za pisanje. Takođe je primjetila probleme sa ponašanjem i koncentracijom.

“Nikada učenici nijesu bili toliko apatični prema učenju - da li je to zbog umora ili gladi jer u školi dobijaju samo jedan obrok, a to je za mnoge sve što će pojesti tokom cijelog dana, kazala je ona.

Ona takođe osjeća posljedice kresanja školskog budžeta. Po struci je profesor francuskog jezika, ali zbog nedostatka kadra prinuđena je da predaje i istoriju.

Ona radi puno radno vrijeme, provodi 22 sata nedjeljno u učionici. Dato joj je nešto manje od tri sata nedjeljno za pripremu, planiranje i procjenu, što, kako tvrdi, nije dovoljno. Na kraju najveći dio svog pripremnog posla nosi kući. Procjenjuje da taj dodatni - neplaćeni - rad iznosi otprilike 15 sati nedeljno.

Britanci
foto: REUTERS

Britanija je proteklih mjeseci bila na udaru talasa štrajkova, medicinskog osoblja, zaposlenih na univerzitetima, vozača kamiona i javnih službenika.

Većini zaposlenih u javnoj upravi ponuđeno je povećanje plata od četiri do pet odsto za aktuelnu finansijsku godinu, što je znatno manje od inflacione stope koja je iznad 10 odsto sedam uzastopnih mjeseci. Cijene hrane rastu bolno i brzo: cijena hleba je u martu bila za 19, 4 odsto veća u odnosu na prethodnu godinu.

Bogatstvo monarhije

Kraljevo ogromno privatno bogatstvo i raskošni stil života su u žestokom kontrastu sa realnošću koju trenutno živi veliki broj ljudi u Britaniji, ističe CNN.

Bakingemska palata odbija da komentariše finansijsku situaciju kraljevske porodice, tvrdeći da oni imaju pravo na privatnost. “Gardijan" je nedavno objavio da se privatno Čarlsovo bogatsvo procjenjuje na preko 1,8 milijardi funti, mada je iz palate saopšteno da je ta brojka “veoma kreativna mješavina spekulacija, pretpostavki i neistina”.

“Forbs” je prošle godine procijenio da je lično bogatstvo pokojne kraljice Elizabete II vrijedilo pola milijarde dolara, što je uključivalo nakit, umjetničku kolekciju, investicije i dvije rezidencije, Balmoral zamak u Škotskoj i Sandringem imanje u Norfolku. Kraljica je oba imanja naslijedila od njenog oca kralja Džordža i proslijedila ih Čarlsu. CNN ističe da upravu tu leži najveća prednost funkcije monarha. Kralj je izuzet od plaćanja poreza i mada on odlučuje da plaća porez dobrovoljno, on nije morao da plati porez na nasljedstvo - koji obično iznosi 40 odsto - za ono što mu je majka ostavila.Tako je uštedio sebi desetine miliona funti koje bi inače završile u državnoj kasi.

Čarls
foto: REUTERS

Mada je kraljica bila enormno bogata, imala je reputaciju relativno štedljive osobe. Britanski mediji su pisali o tome da nikada nije bacala nešto što se može još iskoristiti.

Nije je zanimalo raskošno prezentovanje bogatstva. Privatno i lično vodila je uzdržan život, tvrde njeni biografi i dodaju da novi kralj nema takvu reputaciju.

"Gore nego ikada"

Donkaster je jedno od prvih mjesta koje je Čarls posjetio nakon što je postao kralj. Tamo je helikopterom stigao u novembru gdje je dočekan uz uobičajenu pompu uprkos tome što je većina stanovnika grada i tada bila na rubu egzistencije.

“Gore je nego što je ikada bilo”, kazala je Keli Vidouson, menadžerka centra za pomoć u predgrađu Donkastera. Ona postavlja pitanje da li vlada uopšte shvata koliko je loša situacija na terenu.

“Oni ne žive tako što moraju da se muče, oni ne peru djeci kosu sapunom jer ne mogu priuštiti šampon, ne kupuju vreću krompira i kutiju jaja i to im je jedina hrana tokom cijelog mjeseca”, kazala je ona.

Džejms Vuds, izvršni direktor ogranizacije koja nudi savjete građanima Donkastera, kazao je za CNN da je najveća zabluda u sadašnjoj krizi to što mnogi misle da su samo ljudi na dnu socio-ekonomskog lanca u problemu.

“Kontaktira nas veliki broj ljudi iz imućnijih djelova Donkastera, ljudi koji se u prošlosti nijesu suočavali sa ovakvim problemima”, kazao je on.

Obožavaoci kraljevske porodice tvrde da monarhija nudi dodatnu vrijednost britanskim poreskim obveznicima jer podstiče turizam i konzumerizam, naročito tokom velikih događaja. Međutim, sa tri ogromna kraljevska događaja - platinastog jubileja, sahrane kraljice i krunisanja - koji se održavaju za manje od godinu dana, računi se gomilaju.

U trenutku kada veliki dio zemlje pati, mnogi sada postavljaju pitanje da li je prikladno održati još jedan kraljevski spektakl finansiran iz državnog džepa - naročito zato što je Ujedinjeno Kraljevstvo jedina evropska monarhija koja i dalje ima krunisanja.

“Treba imati na umu da je krunisanje državni događaj a to znači da treba da bude plaćen iz državne kase”, kazao je za CNN Kreg Preskot, ekspert britanskog ustavnog prava. “Kralj, donekle, nema izbora. Oduvijek se očekivalo da ćemo imati krunisanje novog monarha”, kazao je on dodajući da je u prošlosti bilo monarha koji su željeli da izbjegnu ceremoniju - poput Vilijama IV - ali su ih ubijedili da je to neophodno sa aspekta ustava.

Protesti protiv Čarlsa u Liverpulu
Protesti protiv Čarlsa u Liverpulufoto: REUTERS

Bilingtonova, nastavnica, kaže da joj je “žao kralja jer je decenijama čekao da se ovo dogodi i sada, u 70-im godinama, on končano postaje kralj, a njegovo krunisanje je u jeku krize troškova života. To nije njegova krivica”. Međutim ona dodaje: “Istovremeno on ima sva ta imanja, ima sav taj novac od imanja, možda je mogao da kaže da će kraljevska porodica platiti polovinu računa da ne ide sve iz državne kase”, kazala je ona.

U Crkvi u Donkasteru, danas je još samo jedna subota tokom koje će banka hrane raditi kao i obično. Subotom je uvijek gužva jer je to jedini kada kada ljudi koji rade mogu doći.

Liz Kupi, jedna od volontera, kazala je da razumije da je ljudima teško da idu u banku hrane. “Ali sada, svi osjećaju udar, osim ako nijeste milioner”.

Govoreći o jednom konkretnom milioneru - kralju - ona takođe kaže da nije uvjerena da je pametno potrošiti milione državnog novca na krunisanje.

“Ne kažem da je monarhija loša, jer ne mislim tako. Ali, znate šta? Da kažem to prosto, kada se zemlji vide rebra, onda to jednostavno ne priziva sreću, kazala je ona.

Bonus video: