U staljinističkom neboderu u glavnom gradu Letonije, desetine starijih Rusa čekaju da polože osnovni test iz letonskog jezika, kao dokaz lojalnosti zemlji u kojoj žive decenijama.
Držeći crvene ruske pasoše, učesnici, uglavnom žene, čitaju svoje bilješke pred testiranje, plašeći se da bi mogli biti protjerani iz baltičke zemlje ako ne uspiju, prenosi Rojters.
Govoriti ruski umjesto letonski do sada nije bio problem, ali je rat u Ukrajini promijenio sliku. U prošlogodišnjoj predizbornoj kampanji dominirala su pitanja nacionalnog identiteta i zabrinutosti za bezbjednost.
Vlada sada zahtijeva polaganje jezičkog testa od 20.000 ljudi koji imaju ruske pasoše, uglavnom starijih žena, jer je lojalnost ruskih državljana zabrinjavajuća, rekao je Dmitrij Trofimovs, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Letonije.
"Ako me deportuju, ne bih imala gdje da idem, ovdje živim 40 godina", rekla je Valentina Sevastjanova (70), bivša nastavnica engleskog i vodič iz Rige, nakon poslednjeg časa letonskog jezika u privatnoj školi u centru Rige.
"Uzla sam ruski pasoš 2011. da bih lako posjetila svoje bolesne roditelje u Bjelorusiji. Sada ih nema".
Sevastjanova je bila u klasi od 11 žena, starosti od 62 do 74 godine, koje su pohađale tromjesečni brzi kurs. Svaka je podnijela zahtjev za ruske pasoše nakon što je nezavisna Letonija "ponovo izašla iz pepela" Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Time su stekle pravo na penziju iz Rusije i putovanje u Rusiju i Bjelorusiju bez viza.
Ali nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošlog februara, Letonija je isključila ruske TV kanale, srušila sovjetski spomenik iz Drugog svjetskog rata i sada radi na ukidanju obrazovanja na ruskom.
Zbog toga mnogi etnički Rusi u Letoniji, koji čine oko četvrtinu njene populacije (1,9 miliona), osjećaju da možda gube svoje mjesto u društvu, gdje je govorenje isključivo ruskog jezika prihvatljivo decenijama.
Ruski državljani mlađi od 75 godina koji ne polože test do kraja godine imaće razumno vrijeme da odu, rekao je Trofimovs. Ako ne odu, mogli bi da se suoče sa "prisilnim protjerivanjem".
"Oni su dobrovoljno odlučili da uzmu državljanstvo, ne Letonije, već neke druge države", rekao je on. Dodao je da je test bio potreban jer su ruske vlasti svoju invaziju na Ukrajinu opravdavale potrebom da zaštite ruske državljane u inostranstvu.
"Mislim da je učenje letonskog jezika ispravno, ali ovaj pritisak je pogrešan", rekla je Sevastjanova.
"Ljudi žive u ruskom okruženju. Razgovaraju sa Rusima. Zašto ne? Velika je dijaspora", rekla je ona. "Postoje radna mjesta na kojima se govori ruski. Postoje ruske novine, televizija, radio. Možete razgovarati na ruskom u prodavnicama i na pijacama – Letonci lako prelaze na ruski".
Da bi prošli, moraju da razumiju osnovne letonske fraze i govore jednostavnim rečenicama, kao što su "Željela bih da večeram i željela bih da izaberem ribu, a ne meso", rekla je Liene Voronenko, šefica Nacionalnog centra za obrazovanje Letonije, koji sprovodi ispite.
"Volim da učim jezike i očekivala sam da ću u penziji učiti francuski. Ali sada umjesto toga učim letonski. Pa dobro – zašto da ne?" – rekla je Sevastjanova.
Bonus video:
