Izdajnik u komšiluku?

Strah i sumnja su obuzeli ukrajinski grad Herson po okončanju ruske okupacije, pri čemu su neki građani optuženi za saradnju sa neprijateljem

22309 pregleda 57 reakcija 6 komentar(a)
Valentina Haras, Foto: Rojters
Valentina Haras, Foto: Rojters

Valentina Haras kaže da nije izdajica. Bez obzira na to, zidovi njene bašte u ukrajinskom gradu Herson ispisani su grafitima koji je označavaju kao ruskog kolaboracionistu. Riječ “rašista” - ukrajinska kombinacija za ruskog fašistu - napisana je crvenom bojom. Optužujuća slova “Z” - simboli podrške moskovskoj ratnoj mašineriji - svuda su išarana.

Strah i sumnja vladaju u Hersonu, južnoj luci koju su ruske trupe okupirale više od osam mjeseci prije nego što su ih u novembru protjerale ukrajinske snage. Taj grad je sada meta nemilosrdnog ruskog bombardovanja.

Šest mjeseci od okupacije, komšije ne vjeruju komšijama. Izdajice mogu biti bilo gdje.

Harasova, upravnica okruga, rekla je da su četvorica ukrajinskih vojnika pokucala na njena vrata 26. novembra, nekoliko dana nakon što su ruske trupe otišle, i optužili je za saradnju sa neprijateljem, što je zločin za koji je zaprijećena maksimalna zatvorska kazna od 10 do 15 godina. Pretresli su njenu kuću i oduzeli joj telefon i kompjuter, navodeći pritužbe komšija da je podsticala stanovnike da se predaju okupatorima i uzmu ruske pasoše, ispričala je.

Širom zemlje je registrovano više od 5.300 slučajeva saradnje sa neprijateljem

Policija je potom ispitala ovu 74-godišnjakinju, mada nije uhapšena niti optužena za neko krivično djelo. Ona poriče sve optužbe i kaže da ne shvata zašto je označena kao kolaboracionista, ističući da je bila srećna kada su Rusi istjerani.

”Iskreno, ne znam”, rekla je plačući ispred svoje kuće. “Nisu pronašli ništa”.

Njena komšinica Irina Nečevilova ispričala je drugačiju verziju.

”Ona je otvoreno podržavala Ruse i svakom govorila da je Rusija velika, da se osjeća užasno pod ukrajinskom vlašću. To uopšte nije krila”, rekla je Nečevilova.

”Ljudi su očekivali da će je odmah odvesti. Mjesecima smo pisali optužbe protiv nje. Ali nije privedena, i narod je bio šokiran”.

Grafiti sa slovom “Z” koje je postalo simbol ruske vojske na baštenskom zidu Harasove
Grafiti sa slovom “Z” koje je postalo simbol ruske vojske na baštenskom zidu Harasovefoto: Reuters

Policija u lokalnoj stanici gdje je rekla da je ispitana odbila je da komentariše slučaj. Ukrajinska vojska nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri verziju događaja Harasove ili Nečevilove.

Optužbe za kolaboraciju postale su odlika svakodnevnog života širom Ukrajine, pošto su ruske snage istjerane sa teritorija koje su nekada okupirale.

Rusija je izgubila više od 40 odsto teritorije koju je zauzela nakon što je pokrenula totalnu invaziju u februaru prošle godine, osvojivši kontrolu nad skoro petinom zemlje, uključujući Krim, prema riječima Oleksandra Musijenka, vojnog analitičara iz Kijeva.

Širom zemlje je registrovano više od 5.300 slučajeva saradnje sa neprijateljem, navodi se na sajtu glavnog tužioca. Nije jasno u kojoj su fazi predmeti, a kancelarija generalnog tužioca nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Tenzije u Hersonu zaoštrava skoro svakodnevno granatiranje od strane ruskih trupa ukopanih na suprotnoj strani rijeke Dnjepar. Neke porodice su podijeljene, pri čemu članovi žive na različitim stranama rijeke.

U jednom danu naročito teškog granatiranja početkom maja, u gradu su ubijene najmanje 23 osobe. Mnogi prozori su i dalje zatvoreni daskama, a zgrade djelimično uništene.

Kada su Rusi zauzeli Herson, održali su referendum o tome da li grad i njegova oblast treba da postanu dio Rusije, za šta je Moskva rekla da je dobila veliku podršku lokalne samouprave, iako su Kijev i zapadne zemlje to glasanje odbacile kao lažno.

Tenzije u Hersonu zaoštrava skoro svakodnevno rusko granatiranje
Tenzije u Hersonu zaoštrava skoro svakodnevno rusko granatiranjefoto: Reuters

Rojters je razgovarao sa petoro građana koji su rekli da sumnjaju da su poznanici ili zvaničnici sarađivali sa ruskim okupatorima.

Od kada je grad zauzet, 152 krivična predmeta u vezi sa saradnjom su poslata sudovima, rekao je Sergej Kalmikov, prvi zamjenik regionalnog tužioca Hersona. Oni su se odnosili na 162 osobe, uključujući lokalne poslanike, policajce, ljekare, poslovne ljude i stanovnike, dodao je.

Do sada je proglašeno krivim 14 osoba koje su bile među prvim slučajevima koji su procesuriani, uključujući neke koji su pozivali druge da glasaju na referendumu, rekao je Kalmikov Rojtersu.

Herson, zajedno sa nekim drugim djelovima zemlje, nema funkcionalnih sudova zbog sukoba, što usporava proces izvođenja ljudi na suđenje jer saslušanja moraju da se održavaju negdje drugo, rekli su lokalni zvaničnici.

Slučajevi koji su do sada procesuriani mogli bi biti vrh ledenog brijega.

Portparol službe bezbjednosti SBU u oblasti Herson rekao je da je identifikovao 1.147 ljudi koji su učestvovali u organizaciji referenduma, ne navodeći detalje o tim slučajevima.

Izdajnik ili preživjeli?

Ako najavljena ukrajinska kontraofanziva dodatno potisne Ruse, više sela i gradova će vjerovatno proći kroz ono što Herson danas doživljava.

Iza slučajeva kolaboracije možda stoje teške odluke koje ljudi moraju da donesu kada pokušavaju da prežive pod okupacijom.

Neki poljoprivrednici, na primjer, mogli su se suočiti sa sudskim gonjenjem jer su regitrovali svoje firme u skladu sa ruskim pravilima pod okupacijom samo da bi nastavili da rade, prema lobističkoj grupi Sveukrajinski agrarni savjet.

Savjet je naveo slučaj jednog vlasnika farme u Zaporožju koji ju je napustio nakon što su ruske snage okupirale tu oblast. On je posao prepustio svojim radnicima koji su morali da se registruju kod Rusa i uzmu ruske pasoše, i strahuje da bi mogli biti gonjeni kada se okupacija okonča.

Neke lobističke grupe kažu da su zakoni koji se odnose na kolaboraciju nejasni i da bi ih trebalo izmijeniti da bi se uskladili sa realnošću ljudi koji pokušavaju da nastave da zarađuju za život dok su pod okupacijom. Ili, kako je saopštio Sveukrajinski agrarni savjet, da se razluči “ko je izdajnik a ko radi da bi preživio”.

Priredila: A. Šofranac

Bonus video: