Ruski naučnik optužen da je odavao tajne Kini

Aleksandar Šipljuk, jedan od nekoliko uglednih ruskih akademika uhapšenih i osumnjičenih za izdaju, tvrdi da je nevin i da nije prosljeđivao povjerljive informacije

9701 pregleda 6 komentar(a)
Obrazovni i naučni kompleks Akademgorodok, u Novosibirsku, Foto: Rojters
Obrazovni i naučni kompleks Akademgorodok, u Novosibirsku, Foto: Rojters

Direktor vodećeg ruskog naučnog instituta, uhapšen pod sumnjom za izdaju zajedno sa još dvojicom ekeperata za hipersoničnu raketnu tehnologiju, optužen je da je odavao tajne Kini, saznaje Rojters iz dva upućena izvora.

Aleksandar Šipljuk, čelnik Kristijanovič instituta teorijske i primijenjene mehanike (ITAM) u Sibiru, osumnjičen je da je proslijedio povjerljivi materijal na naučnoj konferenciji u Kini 2017, kazali su izvori.

Ovaj 56-godišnji naučnik tvrdi da je nevin i insistira da informacije nijesu bile povjerljive i da su bile dostupne na internetu, prenosi britanska agencija. “Uvjeren je u činjenicu da informacija nije bila tajna, i ubijeđen je u svoju nevinost”, kazao je jedan od izvora.

Do sada nije objavljivano kakva je priroda optužbi protiv direktora ITAM-a, koji je uhapšen prošlog avgusta. Šipljuk je posljednji u nizu ruskih naučnika koji su uhapšeni proteklih godina zbog navodnog odavanja tajni Pekingu.

Rusija naučnik
foto: REUTERS

Na pitanje o optužbama sa kojima su suočeni eksperti sa ITAM-a, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da su bezbjednosne službe oprezne zbog mogućih slučajeva u vezi sa “izdajom domovine”.

Kinesko ministarstvo inostranih poslova je na pitanje o navodima da Peking targetira ruske naučnike kako bi došao u posjed osjetljivih istraživanja saopštilo da se odnosi između Kine i Rusije zasnivaju na “nesvrstavanju, nesukobljavanju i netargetiranju trećih strana”. “To se suštinski razlikuje od onoga kako funkcionišu pojedini vojni i obavještajni savezi na osnovu njihovog hladnoratovskog mentaliteta”, dodaje se.

Predsjednik Vladimir Putin je u više navrata kazao da je Rusija svjetski lider u hipersoničnim raketama, naprednom oružju sa kapacitetom da nosi teret brzinom do 10 puta većom od zvuka.

Slučajevi naučnika sa ITAM-a, kao i ranija hapšenja zbog izdaje, pokazuju da je Moskva izuzetno oprezna kako ne bi izgubila tehnološku prednost, čak ni od Kine koju ističe kao saveznika i na koju se, od početka rata u Ukrajini, sve više oslanja za političku i trgovinsku podršku.

Prošle godine, specijalista za lasere Dmitrij Kolker uhapšen je u Sibiru pod optužbom za izdaju, ali je preminuo dva dana kasnije od kancera. Njegov advokat Aleksandar Fedulov kazao je prošle nedjelje za Rojters da je Kolker bio optužen za odavanje tajni Kini, što je porodica naučnika negirala.

Aleksandar Lukanin, naučnik iz sibirskog grada Tomska, uhapšen je 2020. pod sumnjom da je prosljeđivao tehnološke tajne Pekingu, prenijela je tada agencija TASS. Prošle godine, on je osuđen na sedam i po godina zatvora.

Valerij Mitko, naučnik na čelu Arktičke akademije nauka u Sankt Peterburgu, takođe je 2020. optužen za odavanje tajni Kini, u koju je redovno putovao kako bi držao predavanja. Preminuo je dvije godine kasnije u 81. godini dok je bio u kućnom pritvoru.

U okolnostima rata u Ukrajini, ruski parlament je prošlog mjeseca glasao da se maksimalna zatvorska kazna za izdaju poveća sa 20 godina na doživotni zatvor.

Slučajevi Šipljuka i njegove dvojice kolega sa ITAM-a, Anatolija Maslova i Valerija Zveginceva, imaju oznaku najviše tajnosti i sudiće im se iza zatvorenih vrata.

Svjetski mediji su prošle nedjelje izvještavali o istragama protiv trojice naučnika nakon što su njihove kolege sa ITAM-a potpisale otvoreno pismo podrške, u kojem su naveli da je naučnicima nemoguće da rade svoj posao ako rizikuju da budu uhapšeni zbog pisanja članaka ili prezentacija na međunarodnim konferencijama.

U pismu se odbacuje ideja da su naučnici odavali tajne, i ističe da je sav materijal koji su objavili ili prezentovali bio podvrgnut rigoroznoj provjeri kako bi se uvjerili da nije povjerljiv.

Na internet stranici ITAM-a, koji se nalazi u naučnom kampusu Akademgorodok u blizini grada Novosibirska, navodi se da je registrovan kao dio ruskog vojno-industrijskog kompleksa. Institut je imao široke međunarodne veze, uključujući kontakte sa kompanijama, univerzitetima i istraživačkim centrima širom svijeta, navodi se u onlajn dokumentu iz 2020. godine koji opisuje njegov rad.

Rojters je razgovarao sa dvojicom američkih naučnika od kojih je jedan poznavao Maslova, a drugi Šipljuka. Oni su kazali da su bili dobronamjerni akademici, mada je njihova oblast osjetljiva zbog vojne primjene.

Stjuart Lorens, profesor vazduhoplovnog inženjerstva na Univerzitetu Merilend, rekao je da se sreo sa Šipljukom u dva navrata, uključujući i konferenciju u Turu u Francuskoj 2012. gdje je ruski naučnik predstavio rad sa Maslovom.

”Bio sam šokiran i užasnut kada sam saznao da je uhapšen”, kazao je Lorens koji je posljednji put sa Šipljukom razmijenio mejlove u januaru 2021. “Bio je veoma uvažen u njegovoj oblasti”.

Džordž Nakuzi, inženjer vazduhoplovstva, kazao je da Kina zadnjih nekoliko godina pokušava da sustigne SAD i Rusiji u oblasti hipersonične tehnologije.

On je naglasio da su trojica uhapšenih Rusa bili uključeni u samo jedan elemenat rada potrebnog za izgradnju hipersonične rakete, proces koji uključuje integraciju senzora, sistema navigacije i pogona.

”Dug je to put. Raketu ne dobijate samo osnovnim istraživanjem”, kazao je Nakuzi.

Bonus video: