Bivši grčki premijer Aleksis Cipras često zna da iznenadi. Četiri dana nakon parlamentarnih izbora u Grčkoj podnio je ostavku na mjesto predsjednika ljevičarske Sirize. Time je preuzeo odgovornost za poraz svoje stranke. Siriza je u nedjelju osvojila 17,8 odsto glasova, a prije četiri godine imala je više od 31 procenat.
Potpuno neočekivano, Cipras je sazvao konferenciju za novinare i odustao od uloge vođe opozicije. U grčkim medijima niko nije računao s tako brzom ostavkom. „Siriza je ovim okončala veliki istorijski ciklus – idemo da zajedno otvorimo novi ciklus“, pozvao je Cipras članove svoje stranke.
Biće to ciklus u kojem on neće biti na čelu stranke. Na predstojećim izborima za šefa stranke neće se kandidovati. Ali, biće na kongresu stranke, najavio je Cipras, dodavši da ima puno povjerenje što se tiče potencijala stranke da izabere sposobno rukovodstvo. U govoru je naglasio da u životu postoje trenuci kad se moraju donijeti važne odluke, te da je takav trenutak za njega i njegovu stranku došao sada. Istovremeno je naglasio da je o tom potezu dobro razmislio. Cilj je, kaže, obnova Sirize, pri čemu se moraju ispravno tumačiti znaci vremena i na sve izazove se mora na odgovarajući način reagovati.
Od marginalne do vladajuće stranke
Cipras je rekao da je ponosan na „često opasno putovanje“ koje je preduzeo s drugaricama i drugovima. „Siriza je prva lijeva stranka u Evropi koja je u nekoj članici EU preuzela poslove vlade. Ja sam bio prvi lijevi premijer u Evropi.“ Svoj emotivni govor završio je riječima: „Nova Siriza može ponovo da postane nada u bolju budućnost.“ Toj svrsi služi i njegova odluka o ostavci, rekao je Cipras.
Ciprasova iznenađenja počela su 2006. kada se kandidovao za gradonačelnika Atine sa listom „Otvoreni grad“. Imao je 32 godine i bio gotovo nepoznat, ali je osvojio 10,5 odsto glasova. To je bio do tada najveći uspjeh ljevice u glavnom gradu Grčke. Nakon toga je čitava zemlja znala ko je Cipras.
Sa 34 godine izabran je za predsjednika stranke Sinaspismos. Stranka reformisanih komunista osvojila je na parlamentarnim izborima 2007. pet odsto glasova. Na odluku da se glasa za mladog Ciprasa tada su mnogi gledali sa prezirom.
Izgubljena bitka protiv Šojblea
U nekoliko narednih godina uspeo je da od male stranke Sinaspismos stvori vladajuću. Na izborima 2012. nova, radikalnija stranka, Siriza, osvojila je 26,9 odsto glasova i postala druga najjača partija u grčkom parlamentu.
Na izborima za Evropski parlament 2014. godine Cipras je bio vodeći kandidat Ljevice i u čitavoj Evropi postao je poznat kao revolucionar kada je u vrijeme dužničke krize i diktata štednje u EU odlučio da se suprotstavi njemačkom ministru finaneija Volfgangu Šojbleu. U tome nije uspio.
Ali je s tom politikom u Grčkoj na izborima 2015. Siriza osvojila 36 odsto glasova. Cipras je postao prvi lijevi grčki premijer – istina, u koaliciji s desno-populističkom strankom Nezavisni Grci (ANEL).
Cipras i njegovi drugovi mislili su tada da mogu da uvjere ministre finansija EU da odustanu od diktata štednje i nametnutog reformskog programa. Prevarili su se.
Vlada nije bila korumpirana
Pritisak da Grčka napusti EU postao je izuzetno veliki. Cipras je pokušao da se spasi jednim čudnim referendumom na kojem su Grci odlučivali da li prihvataju reforme koje je nametala Evropska unija. U leto 2015. Grci su na referendumu odbacili reforme, ali je Cipras na kraju morao da popusti i potpiše treći paket za spas Grčke. Time je okončana grčka pobuna.
Nakon toga je Cipras podnio ostavku na dužnost predsjednika grčke vlade, ponovo je pobijedio na izborima u septembru 2015. Druga Ciprasova vlada, ponovo u koaliciji s ANEL-om, ispunila je uslove povjerilaca i 2018. izvela zemlju iz tzv. „zaštitnog kišobrana“ EU. Uspjelo joj je da pomogne najugroženijima u grčkom društvu. I još nešto: ta vlada nije bila korumpirana, kao što je to inače u Grčkoj uobičajeno. Ipak, važne reforme na nivou države, Vlada ni tada nije preduzela.
Najveća zasluga
U spoljnoj politici Aleksis Cipras je bio izuzetno hrabar. I uspješan. Zajedno sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevim riješio je istorijski spor oko imena te bivše jugoslovenske republike, koji se činio nerješivim, jer se i pokrajina u sjevernoj Grčkoj zove Makedonija.
Prespanski sporazum, kojim je Makedonija postala Sjeverna Makedonija, bio je istorijska odluka za mir i stabilnost čitave jugoistočne Evrope – i gotovo jedina zaista dobra vijest na Balkanu za više od tri decenije.
Aleksis Cipras sada ima 49 godina. Suviše je mlad je da bi otišao u političku penziju. Još nije poznato čime će se u budućnosti baviti. Vrlo je vjerovatno da će se idućih dana prije svega malo igrati sa svojom djecom.
Bonus video:
