Administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena odlučila je da naoruža Ukrajinu hiljadama kasetnih bombi, i očekuje se da će večeras objaviti da će Pentagon poslati tu municiju Kijevu za borbu protiv ruske okupacije, a u okviru novog paketa vojne pomoći vrijednog oko 800 miliona dolara, tvrde ljudi upoznati sa odlukom.
Ta odluka je donijeta uprkos široko rasprostranjenoj zabrinutosti da od tih bombi stradaju civili, zbog čega su Ujedinjene nacije pozvale i Rusiju i Ukrajinu da izbjegavaju njihovu upotrebu.
Pentagon kaže da će za Ukrajinu obezbijediti kasetne bombe sa smanjenom "stopom kvarenja", što znači manje neeksplodiranih, raspršenih "bombica" koje dovode do nenamjernih pogibija civila.
Američki zvaničnici rekli su juče da očekuju da će vojna pomoć Ukrajini biti objavljena danas.
Oružje će biti obezbijeđeno iz zaliha Pentagona i uključivaće oklopna vozila Bredli i Strajker i raznu municiju, poput raketa za haubice i sistem HIMARS, rekli su ti zvaničnici.
Dugo tražene u Ukrajini, kasetne bombe su oružje koje se rasprskava u vazduhu, oslobađajući manje komade municije ili "bombice". One su raspršuju po velikom području i namijenjene su uništavanju više ciljeva odjednom.
Ukrajina traži to oružje radi probijanja ruskih odbrambenih linija u ofanzivi koja je u toku.
Prema riječima američkih zvaničnika, ruske snage već koriste kasetnu municiju na bojnom polju i u naseljenim civilnim područjima.
Prema navodima Crvenog krsta, neke kasetne bombe imaju samo do 40 odsto uspješnosti, tj većina bombica ne eksplodira, a zvaničnici SAD tvrde da će Ukrajina dobiti kasetne bombe koje su neuspješne samo u tri odsto slučajeva.
(BETA)
Ujedinjene nacije (UN) potvrdile su smrt 9.177 civila u Ukrajini kao rezultat ruske invazije na tu državu.
Iz Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava (OHCHR) saopštili su da je među mrtvima 535 djece.
Kako prenosi Slobodna Evropa, OHCHR je potvrdio da su povrijeđene 15.993 osobe, uključujući 1.095 djece.
“Smrti i povrede zabilježene su u 1.504 naselja u Ukrajini od početka invazije u februaru prošle godine, do 30. juna ove godine”, kaže se u saopštenju.
Iz OHCHR-a su napomenuli da bi stvarni broj mrtvih i ranjenih mogao biti mnogo veći, budući da je misiji teško da prikuplja informacije o teritorijima koje je okupirala Rusija.
Izvještaj OHCHR-a ne uključuje statističke podatke o mrtvima i ranjenima u Mariupolju, Lisičansku, Popasnaji i Sjeverodonjecku.
Oko 90 odsto mrtvih i povrijeđenih bili su žrtve raketiranja i bombardovanja. Na drugom mjestu među uzrocima smrti i povreda su rane od metka, a na trećem povrede od mina.
(MINA)
Lideri država NATO-a se sljedeće nedjelje dogovaraju da modernizuju ukrajinske oružane snage, naprave novi forum na visokom nivou za konsultacije i potvrde odlučnost da će Kijev jednog dana postati član alijanse, izjavio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Na dvodnevnom samitu koji počinje u utorak u glavnom gradu Litvanije, Viljnusu, predsjednik SAD Džozef Bajden i ostali lideri će se takođe dogovoriti o povećanju rashoda za odbranu, dok saveznici Ukrajini šalju oružje, municiju i drugu vrste podrške.
"Na samitu ćemo učiniti Ukrajinu još jačom i postaviti viziju njene budućnosti", izjavio je danas Stoltenberg dodajući da će će lideri napraviti višegodišnji program pomoći kako bi se osigurala puna interoperabilnost između ukrajinskih oružanih snaga i NATO-a.
Šef nuklearne agencije Ujedinjenih nacija Rafael Grosi izjavio je danas da pokušava da dobije pristup krovu nuklearne elektrane Zaporožja u Ukrajini nakon što su Ukrajina i Rusija ponovo optužile jedna drugu da planiraju napade.
Rusi su zvaničnicima IAEA odobrili samo ograničen pristup nuklearnoj elektrani koju je Moskva okupirala početkom njene invazije na Ukrajinu.
Završavajući četvorodnevnu posjetu Japanu, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) je rekao da je njegova agencija ostvarila napredak po pitanju pristupa Zaporožju.
"To je kao razgovor i trudim se da dobijem što je moguće više pristupa", rekao je Grosi u intervjuu za AP, dodajući da je došlo do "marginalnog poboljšanja".
Pozivajući se na obavještajne izvještaje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak uveče da su ruski vojnici postavili "predmete koji liče na eksploziv" na nekoliko energetskih jedinica kako bi lažirali napad.
U Rusiji je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ove nedjelje nazvao situaciju u nuklearnoj elektrani "prilično napetom" i optužio Kijev da planira sabotažu.
Grosi je rekao da je IAEA napravila proračune o tome kakav mogući uticaj eksplozija ili bombardovanje eliktrane može imati na životnu sredinu.
"Imate dovoljno nuklearnog materijala da stvorite prilično katastrofalnu situaciju u najgorem scenariju, ali postoje različite alternativne stvari koje bi se mogle dogoditi", rekao je on.
On je rekao da je IAEA nedavno dobila pristup dodatnim djelovima lokacije, uključujući rezervoare za hlađenje i skladišta goriva i da nije otkrila nikakve aktivnosti koje bi ukazala na postavljanja eksploziva ali da to ne znači se to neće desiti.
(BETA)
Vojska Bjelorusije pokazala je danas vojni kamp koji je ponudila ruskoj paravojnoj grupi Vagner na korišćenje ako se preseli u Bjelorusiju prema dogovoru koji je okončao njenu pobunu.
Pomoćnik bjeloruskog ministra odbrane, general-major Leonid Kosinski, rekao je stranim novinarima da bi Vagnerovi vojnici mogli da koriste bivši bjeloruski vojni logor u blizini Tsela, oko 90 kilometara jugoistočno od Minska.
Novinarima su pokazani redovi praznih šatora za koje je Kosinski rekao da mogu da prime do 5.000 vojnika u kampu koji je koristila bjeloruska vojska prije nego što je predat snagama teritorijalne odbrane.
Savjet Evropske unije (EU) i Evropski parlament postigli su preliminarni dogovor o zakonu koji treba da ubrza proizvodnju municije u EU, i koji predviđa izdvajanja od 500 miliona eura iz budžeta EU za unapređenje kapaciteta za tu proizvodnju.
Prema dogovorenoj regulativi ASAP, riječ je o kopnenoj artiljerijskoj municiji i o projektilima, a cilj je da se u skladu sa odlukom Savjeta iz marta ove godine unapredi evropska proizvodnja municije u korist kako Ukrajine, tako i evropskih zemalja.
NE PROPUSTITE
Lideri NATO-a će na predstojećem samitu u Vilnjusu potvrditi da će Ukrajina postati članica Alijanse i donijeti jedinstvenu odluku oko toga kako Kijev približiti tom cilju, kazao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Kremlj je danas saopštio da će "vrlo pažljivo" pratiti razgovore predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim koji večeras treba da doputuje u Tursku.
"Pratićemo vrlo pažljivo rezutate pregovora i zadržaćemo naše konstruktivno partnerstvo sa Ankarom", rekao je novinarima portparol ruskog predsedništva Dmitrij Peskov.
On je pozdravio posredničku ulogu Erdogana u vezi s ratom u Ukrajini i istakao da je turski predsjednik "u više navrata uložio velike napore da riješi razne probleme".
"Bili bismo zaintersovani da znamo o čemu su razgovarali Erdogan i Zelenski. To je važno", rekao je Peskov.
Zelenski bi trebalo da večeras stigne u Istanbul u posjetu pred važan samit NATO-a 11. i 12. jula u Viljnusu, u Litvaniji.
Razgovori Zelenskog i Erdogana su važni i jer Moskva prijeti da ovog mjeseca neće produžiti sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica postignutog uz posredovanje Turske.
(BETA)
Njemačka neće isporučivati kasetnu municiju Ukrajini, jer je potpisnica konvencije o zabrani proizvodnje i upotrebe te vrste oružja, izjavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus u Bernu.
"Njemačka je potpisala konvenciju, tako da to nije opcija za nas", rekao je Pistorijus nakon sastanka sa austrijskim i švajcarskim kolegama.
"Što se tiče onih zemalja koje nisu potpisale konvenciju – Kine, Rusije, Ukrajine i SAD – nije na meni da komentarišem njihove postupke", dodao je, a prenosi Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i češki premijer Petr Fijala složili su se danas u Pragu da će kraj rata u Ukrajini doći tek kada ta zemlja obnovi svoju nezavisnost i teritorijalni integritet, a Rusija povuče sa okupiranih teritorija.
"Šta je pobjeda, šta je kraj rata? Mnogo ljudi kod nas izgubilo je domove i bliske. Želimo da pobeda ne bude samo za neke nego za sve, da Ukrajina obnovi teritorijalni integritet i, kao treće, da nam Rusija vrati otetu djecu i plati reparacije", kazao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za medije sa Fijalom.
Češki premijer složio se da je za njega i za vladu kraj rata tek tada kada Ukrajina dobije garancije svoje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta a založio se i za njeno članstvo u NATO jer, po njegovoj ocjeni, samo to će biti garancija da se slična agresija u budućnosti ne ponovi.
"To je važno i za našu bezbjednost. Svi moramo da uradimo sve što je u našoj moći da Ukrajina pobijedi. Ona vodi pravedan rat. Ne znamo kada će se rat završiti ali hrabrom ukrajinskom narodu moramo već sada da otvaramo vrata Evropske unije i NATO", kazao je Fijala. Češki premijer izjavio je da čvrsto veruje da je budućnost Ukrajine u NATO, da na samitu Alijanse u Viljnusu naredne sedmice, Kijev može da računa na glas Češke a zvanični Prag lobiraće da i ostale članice budu što predusretljivije.
"Vrijeme je da počnu pregovori o ulasku Ukrajine u EU i NATO. Potrebno je učiniti sve da samit NATO u Viljnusu ima svoj sadržaj i težinu", rekao je Zelenski.
Dvodnevnu posjetu Zelenskog Pragu prate izuzetne mjere bezbjednosti a da dolazi u posjetu objavljeno je tek kada je avion češke vlade koji je predsjednik Pavel poslao po njega u Sofiju, sletio na praški aerodrom.
(BETA)
Ukrajina je zaustavila spasilačke operacije u Lavovu na zapadu Ukrajine i saopštila da je broj poginulih u ruskom raketnom udaru na stambenu zgradu porastao na 10.
Kako prenosi Rojters, regionalni guverner Maksim Kozicki rekao je da su spasioci radili tokom noći na čišćenju ruševina uprkos jakoj kiši, a sve poslije, kako kaže, najvećeg napada na civilnu infrastrukturu u Lavovu.
Ovaj grad je udaljen samo 70 km od granice sa Poljskom, članicom NATO-a i Evropske unije i daleko je za linije fronta.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je čelnike NATO-a da sljedeće sedmice na samitu preduzmu konkretne korake ka primanju Ukrajine u Alijansu, a za to je tokom posjete Pragu dobio i podršku češkog predsjednika Petra Pavela.
Zelenski je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od opšte izjave da su vrata NATO-a tek "otvorena", prenosi Hina.
Ukrajina traži jasan znak NATO-a sa samita koji će se 11. i 12. jula održati u Vilnjusu da će se moći priključiti vojnom savezu kad rat završi
Ukrajina želi da se priključi što prije, ali je mišljenje članica NATO-a o tome podijeljeno. Neke zemlje članice oprezne su u pogledu poteza za koje se boje da bi mogli uvući savez bliže aktivnom ratu protiv Rusije.
"Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare koju je održao s češkim kolegom Pavelom. "Potrebna nam je ta motivacija. Potrebna nam je iskrenost u našim odnosima. Trebaće nam nekakav signal, jasan, da će Ukrajina biti u savezu. A ne da su vrata otvorena – to nije dovoljno".
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 498. dan.
Bonus video:
