Španija bi posle izbora u nedjelju mogla da dobije desničarsku vladu, pola vijeka posle Franka

Dvije desničarske i dvije levičarske partije će se boriti za formiranje potencijalne koalicione vlade Španije, koja je trenutno predsjedavajuća EU

4407 pregleda 0 komentar(a)
Albert Feiž, čija je Narodna partija favorit za pobjedu na izborima, Foto: Shutterstock
Albert Feiž, čija je Narodna partija favorit za pobjedu na izborima, Foto: Shutterstock

U Španiji će u nedjelju, 23. jula, biti održani parlamentarni izbori posle kojih bi još jedna članica Evropske unije mogla da dobije desničarsku vladu.

Dvije desničarske i dvije levičarske partije će se boriti za formiranje potencijalne koalicione vlade Španije, koja je trenutno predsjedavajuća EU.

Ankete pokazuju da će pobijediti konzervativna opoziciona Narodna partija Alberta Feiža, ali da neće imati apsolutnu parlamentarnu većinu, pa bi vladu mogla da formira sa partijom krajnje desnice Voks.

Premijer Španije Pedro Sančes raspisao je vanredne izbore pošto su njegova Socijalistička radnička partija i manji koalicioni partner, ljevičarski Podemos (Ujedinjeni možemo), prertpjeli težak poraz na lokalnim i regionalnim izborima krajem maja.

Najviše glasova na tim izborima osvojila je Narodna partija, kojoj ankete daju prednost i na parlamentarnim izborima.

Narodna partija i Voks su postigle dogovor o zajedničkoj vlasti u oko 140 gradova od maja, kao i u tri regiona, a Feižo nije isključio saradnju i na nacionalnom nivou.

Takva koalicija bi vratila krajnju desnicu u špansku vladu prvi put od demokratske tranzicije nakon smrti fašističkog vođe Franciska Franka 1975. i njegove 40-godišnje vladavine.

Feižo, bivši direktor državne zdravstvene službe i nacionalne poštanske kompanije, pobedio je na četiri uzastopnih regionalnih izbora u Galiciji, tradicionalnom uporištu Narodne partije. Njegova popularnost je munjevito rasla od kada je preuzeo partijsko vođstvo u aprilu 2022.

Ankete pokazuju da bi Voks mogao da osvoji treće mjesto na parlamentarnim izborima, što bi značilo da bi njen lider Santjago Abaskal imao presudnu ulogu u formiranju vlade.

Voks se protivi pravu na abortus, negira klimatske promjene i odbacuje potrebu da se vlada bori protiv rodnog nasilja.

Iako bi Sančesu mogli da idu u prilog privredni rast, pad nezaposlenosti i inflacije i povećanje penzija i minimalca, analitičari ocijenjuju da glavni motiv glasanja neće biti ekonomija, nego sklanjanje Sančesa sa vlasti.

Narodna partija je tokom kampanje isticala da je Sančes formirao vladu sa Podemosom iako je ranije odbacivao takvu mogućnost, da je oslobodio devet katalonskih separatista iako je rekao da to neće učiniti, i da je pod njegovom vlašću usvojen zakon kojim je 100 seksualnih osuđenika ranije oslobođeno a više od 1.000 dobilo smanjene kazne.

Ono što bi moglo da promeni predviđanja jeste novi pokret Sumar, koji okuplja 15 malih ljevičarskih parija, uključujući Podemos, pod vođstvom sve popularnije ministarke rada Jolande Dijaz. Ako taj pokret završi na trećem mestu umjesto Voksa, mogao bi da podrži socijaliste u formiranju nove ljevičarke vlade.

Sa vladom Narodne partije i Voksa Evropska unija bi dobila još jednu članicu sa desnicom na vlasti, posle Švedske, Finske i Italije. Druge zemlje, poput Njemačke i Francuske, zabrinute su kakve bi posljedice takva promjena imala na imigracionu i klimatsku politiku EU. Španija je preuzela predsjedavanje Savjetu EU 1. jula.

Bonus video: