Dolaze u Rusiju da rade, a završavaju na frontu. Ruske vlasti raznim trikovima i ucjenama primoravaju migrante iz zemalja poput Tadžikistana, Uzbekistana ili Jermenije da učestvuju u agresiji na Ukrajinu.
Mnogi migranti su do sada tražili rusko državljanstvo. Međutim, sredinom avgusta, Savjet za ljudska prava je ruskom predsjedniku predložio izmjene zakona o migracijama, prema kojima bi služenje vojnog roka bio uslov za dobijanje ruskog pasoša.
Krajem avgusta Komunistička partija je u ruskoj Državnoj Dumi predstavila nacrt zakona koji bi omogućio oduzimanje državljanstva "novim Rusima" u slučaju odbijanja odlaska u rat, bjekstva od mobilizacije ili neregistrovanja za vojnu službu.
"Da li je Marijupolj u Moskovskoj oblasti?"
Da su radnici migranti regrutovani da služe u ruskoj vojsci prvi put se saznalo neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu.
Uzbekistanski bloger Bahrom Ismailov je 20. februara 2022. na Jutjub postavio video u kojem je pozvao migrante da potpišu ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane i obećao da će dobiti rusko državljanstvo nakon šest mjeseci službe.
Valentina Čupik, advokatkinja koja zastupa migrante, primala je poplavu poruka nakon početka agresije. One su ukazivale na to da se građani Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana, Jermenije i drugi migranti nagovaraju da potpišu ugovore sa Ministarstvom odbrane.
"Moje kolege i ja smo otkrili snimak koji je snimio jedan Tadžikistanac. Vozio je kamion u Ukrajini i rekao da ne razumije šta se dešava, prijavio se u rusku vojsku, a sada ne zna da li će preživjeti", rekla je aktivistkinja za ljudska prava u razgovoru za Dojče vele (DW). Ona sama potiče iz Uzbekistana, godinama se u Rusiji zalagala za prava migranata prije nego što je najurena iz zemlje.
Snimak sa komentarom advokatkinje proširio se društvenim mrežama. Čupik i kolege pokrenule su kampanju protiv regrutacije u rusku vojsku, što je rezultiralo opadanjem broja regruta.
U ljeto prošle godine, rusko Ministarstvo odbrane počelo je da regrutuje migrante za građevinske radove u Lugansku, Donjecku i Marijupolju, odnosno u oblastima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Čupik kaže da su čitave brigade ljudi iz centralne Azije, kojima nije bilo jasno šta je u pitanju, potpisivali ugovore.
"U oktobru su me zvali ljudi iz Uzbekistana i pitali da li je Marijupolj u Moskovskoj oblasti. Jer, velika grupa njih je potpisala ugovor za građevinske radove, navodno negdje u Moskovskoj oblasti. A onda su ih ubacili u autobuse sa prelijepljenim prozorima i odvezli u nepoznatom pravcu – 20 autobusa sa po 53 osobe", priča advokatkinja.
"Kada su stigli, vidjeli su samo ruševine i shvatili da to ne može biti Moskovska oblast. Jedan od njih je imao moj broj telefona i kontaktirali su me. Bila sam užasnuta i počela sam da zovem ambasade Uzbekistana u Rusiji i Ukrajini. Ali, kontakt sa radnicima je prekinut. Vjerovatno su potpisali ugovore sa Ministarstvom odbrane, jer su čuvari, koji su ih pratili, prijavili da su odvedeni u vojsku", rekla je Čupik.
Obmanom u rusku vojsku
Ubrzo su aktivisti za ljudska prava postali svjesni još jednog trika kojim ruske vlasti pokušavaju da popune vojsku ljudima iz centralne Azije. U migracionom centru Saharov u Moskvi, gdje se mogu dobiti razna dokumenta, od radne dozvole do boravišne dozvole, muškarci su prevareni da potpišu ugovore sa ruskom vojskom.
"Date im čitavu gomilu dokumenata, do 40 listova papira, da potpišu i date im pola minuta da ih pročitaju. A iza njih je ogroman red i nemaju vremena da ih pročitaju. Mnogi jednostavno potpišu bez gledanja."
"Kasnije se ispostavi da su potpisali ugovor o služenju ruske vojske. Ljudi se onda uspaniče, zovu i pitaju šta da rade. Mnogo je slučajeva da su migranti i pored dozvole boravka odustali od svega i brže-bolje napustili Rusiju", kaže Čupik.
Regrutacija stranaca u zatvorima
Takođe ima pokušaja regrutovanja migranata koji su prekršili ruski zakon i nalaze se u pritvorskim jedinicama čekajući deportaciju.
"Nudi im se da sklope ugovor sa vojskom obećavajući da će poslije šest mjeseci službe dobiti ruski pasoš. Ako to ne uspije, zastrašuju ljude i prijete im da će ostatak života provesti iza rešetaka", rekla je Čupik.
Regrutovani su i stranci koji služe kaznu u zatvorima. Pokušavaju da ih natjeraju da služe u ruskim oružanim snagama premlaćivanjem, mučenjem i prijetnjom silovanja.
Aktivistkinja za ljudska prava kaže da je u isto vrijeme dobijala mnogo pisama sa izvještajima iz zatvora širom zemlje. Upravnik zatvora u Irkutsku tjerao je, na primjer, zatvorenike da potpisuju ugovore sa vojskom i prijetio im da će u suprotnom imati duže zatvorske kazne u još gorim uslovima.
Državljanstvo samo uz potvrdu regrutnog centra
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 15. maja potpisao ukaz o pojednostavljenom davanju ruskog državljanstva strancima koji potpišu jednogodišnji ugovor sa ruskom vojskom.
Od tada se sve češće događa da se stranci koji podnose zahtjev za državljanstvo šalju u regrutni centar po potvrdu. Tamo onda pokušavaju da ih natjeraju da potpišu ugovor sa vojskom.
"Bez potvrde iz regrutnog centra, ne prihvataju im dokumenta koja moraju da podnesu za državljanstvo. To je potpuno nezakonito, nema pisanih naredbi u vezi s tim", kaže Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije "Podrška građana", koja se zalaže za pomoć izbjeglim i protjeranim licima.
Ona pripisuje pokušaje nasilnog regrutovanja stranaca želji ruskih vlasti da povećaju broj vojnika u ruskim oružanim snagama.
Sa druge strane, Valentina Čupik pritisak na migrante vezuje sa neuspjesima Rusije na frontu, ali i sa regionalnim izborima i "sa tradicionalnim ruskim rasizmom" koji se danas njeguje kao državna ideologija.
"Pred svake izbore u Rusiji se raspiruje fobija od migranata. Sada su smislili novi oblik, odnosno prinudno regrutovanje. Oni koji su najmanje u stanju da se brane bivaju kidnapovani i regrutovani", kaže aktivistkinja.
Otadžbine progone plaćenike
U svim zemljama Centralne Azije služenje u vojsci strane države smatra se krivičnim djelom i pravno se tretira kao plaćenička aktivnost. Zbog toga će migranti koji su potpisali ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane biti krivično gonjeni ako se vrate u matičnu zemlju.
Zatvorske kazne se kreću od pet do 12 godina u Tadžikistanu, pet do 10 godina u Uzbekistanu i deset do 12 godina u Kirgistanu.
U međuvremenu, ambasade ovih zemalja upozoravaju građane da je učešće u borbama na teritoriji stranih država krivično djelo. Islamski vjerski poglavari iz Uzbekistana su čak izdali fetvu kojom se muslimanima zabranjuje da učestvuju u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Tadžikistanske vlasti su sastavile spiskove tadžikistanskih plaćenika koji se bore u redovima ruske vojske. A u Biškeku je u maju 2023. godine jedan državljanin Kirgistana osuđen na deset godina zatvora zbog toga što se kao plaćenik godinu dana borio za ruske trupe u Ukrajini, a zatim se vratio u Kirgistan.
Trenutno je nejasno koliko se ljudi iz zemalja Centralne Azije bori za rusku vojsku na teritoriji Ukrajine. Prema nekim izvještajima, ruska vojska je regrutovala desetine hiljada migranata.
Bonus video:
