Evropska centralna banka (ECB) juče je, deseti put zaredom, povećala kamatnu stopu nastavljajući svoju borbu protiv uporno visoke inflacije koja opterećuje potrošače uprkos tome što rastu bojazni da bi veći troškovi zaduživanja mogli dodatno gurnuti ekonomiju u recesiju.
Povećanje od četvrtine procentualnog poena dolazi u trenutku kada centralne banke širom svijeta pokušavaju da procijene kada treba stati sa mjerama protiv inflacije i prekinuti niz povećanja kamatnih stopa prije nego što ekonomija sklizne u recesiju i ljudi izgube radna mjesta.
Jučerašnjom odlukom ECB je referentnu kamatnu stopu podigla na četiri odsto, što je najviše od osnivanja eura 1999, a drastično više od 0,5 odsto od prije malo više od godinu dana, podsjeća agencija Asošiejtid pres.
Predsjednica ECB Kristin Lagard je na konferenciji za novinare kazala da su kamatne stope na nivou koji će, ako se bude dovoljno dugo održavao, znatno doprinijeti smanjenju inflacije.
Ona nije izričito isključila dalji rast ukoliko bude potrebno i kazala je da će kamatne stope morati da ostanu na ovako restriktivnom nivou izvjesno vrijeme.
"Fokus će se kako vrijeme bude odmicalo pomijeriti na trajanje, ali u ovom trenutku ne možemo reći da je ovo vrhunac", kazala je ona na konferenciji za novinare.
Lagardova je, kako prenosi Rojters, priznala da pojedini članovi upravnog odbora ECB nijesu bili za jučerašnje povećanje stopa, ali je dodala: "Solidna većina guvernera se saglasila sa odlukom koju smo donijeli".
Borba protiv inflacije kamatnim stopama povećava troškove zaduživanja, naročito za nekretnine i poslovne investicije u zgrade i opremu. To smanjuje potražnju i olakšava pritisak na cijene.
Sa druge strane, pretjerano povećanje kamatnih stopa može negativno uticati na ekonomski rast, ističe AP.
Godišnja inflacija od 5,3 odsto u 20 zemalja koje koriste euro znatno premašuje cilj banke od 2 odsto, smanjujući kupovnu moć potrošača i doprinoseći ekonomskoj stagnaciji - što su sve argumenti za povećanje kamatnih stopa.
Međutim sa druge strane raste svijest da veći troškovi zaduživanja utiču na odluke potrošača i preduzeća u vezi sa investiranjen i trošenjem, što je teret za ekonomiju.
"Saopštenje ECB je bilo jasno: danas je posljednje povećanje u ovom ciklusu", kazao je za AP Karsten Brzeski, glavni ekonomista eurozone za ING banku dodajući da bi novi rast do kraja godine bilo teško opravdati.
Više kamatne stope su snažno uticale na tržište nekretnina, povećavajući kamate za hipotekarne kredite i okončavši dugogodišnji rast cijena nekretnina.
Ekonomija eurozone se već godinu dana nalazi na ivici recesije, sa rastom od svega 0,1 procenat u prva dva kvartala ove godine.
Ipak, ekonomska situacija ne liči na tipičnu recesiju jer je stopa nezaposlenosti na rekordno niskom nivou od 6,4 odsto. Nedostatak radne snage je doveo do rasta plata - što je jedan od faktora koji otežava borbu ECB-a protiv inflacije.
Takođe, na ekonomske situaciju utiče i slabljenje eura u odnosu na jači američki dolar, što je rezultat procjena investitora da će ekonomska slabost pogoditi Evropu i Kinu.
Bonus video:
