U srijedu, u šest sati ujutro, stanovnici su prijavili prve izbjeglice. Osam ljudi stoji pored jedne ograde - krijumčari su nestali. Njemačka policija stiže i odvodi u stanicu osam mladića iz Sirije.
Na jugu Brandenburga, nedaleko od njemačko-poljske granice, za policijske službenike počinje prilično normalan radni dan. Veliki broj hitnih poziva, stižu nove grupe izbjeglica. Do podneva je već zabilježeno 108 ilegalnih prelazaka granice. Policija svakodnevno primjećuje da se situacija promijenila.
Broj ilegalnih ulazaka u Saveznu Republiku Njemačku naglo raste – i to već dvije godine. Savezna policija mjesečno registruje više od 10.000 ilegalnih ulazaka u zemlju, odnosno osoba bez potrebne dokumentacije ili viza. Prije dvije godine bilo ih je manje od polovine.
„Prava migrantska kriza"
Još nešto se promijenilo: fokus granične policije više nisu prelazi prema Austriji, već prema Poljskoj. Iz bezbjednosnih krugova navode da su brojke gotovo uvijek rasle u jesen. Međutim, ove godine se situacija pogoršala. Ministar unutrašnjih poslova Saksonije, demohrišćanin Armin Šuster (CDU) već govori o „pravoj migrantskoj krizi“.
Razlog za ovakav razvoj događaja je taj da je Poljska postala čvorište za veliki dio ljudi koji u Njemačkoj žele da podnesu zahtjev za azil. Balkanska ruta u međuvremenu prolazi kroz Poljsku. Pored toga, tu je i Rusija, koja zajedno sa Bjelorusijom nastavlja da šalje migrante ka Evropskoj uniji. Nejasno je, međutim, da li trgovina vizama u Poljskoj, o kojoj se trenutno diskutuje, može dodatno da poveća brojke.
Tranzitni put preko Poljske
Balkanska ruta, preko koje većina migranata ilegalno dolazi u Njemačku, više ne ide iz Turske preko Austrije, već preko Poljske do Njemačke. Prema informacijama javnih servisa WDR i NDR i lista „Zidojče cajtung“, anketa koju je među tražiocima azila sproveo Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF), pokazuju da posebno Sirijci preko Srbije, Mađarske i Slovačke, a dijelom i preko Češke, dolaze u Poljsku.
U bezbjednosnim krugovima se mogu čuti razni razlozi za novi pravac balkanske rute. S jedne strane, na to su uticale stacionarne granične kontrole, koje za sada postoje samo na granici između Njemačke i Austrije.
Ono što takođe odvraća one koji žele da dođu u Njemačku je to što Austrija očigledno registruje ljude preciznije nego ranije. I na kraju, pominje se hrvatski granični režim: prema raznim izvještajima, hrvatska granična policija već godinama primjenjuje silu kako bi migrante vratila preko granice. Dakle, tradicionalnom balkanskom rutom kretanje je veoma otežano.
Jačanje krijumčarskih bandi
Prema informacijama iz bezbjednosnih krugova, rijetko koja država duž nove balkanske rute je zainteresovana da registruje migrante i da tako bude odgovorna za njihove zahtjeve za azil.
Navodi se da su krijumčarske bande ojačale u raznim gradovima sjeverne Srbije, a da organizovani kriminal sada dominira velikim djelovima balkanske rute. Naime, migracija je takođe biznis. Krijumčari pokušavaju da naprave najbolje moguće ponude - i da pronađu rute.
Ruske i bjeloruske vize
Pored balkanske rute, migranti uglavnom preko Bjelorusije dolaze u Poljsku, a potom mnogi nastavljaju putovanje prema Njemačkoj. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Brandenburga, oko polovina ljudi u prihvatne centre dolazi preko Moskve i Minska. Mnogi od njih, kako se navodi, imaju ruske ili bjeloruske vize i prethodno su živjeli duže vrijeme u Turskoj, ali i u Iranu ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
„Ta ruta, sa letovima i vizama za Rusiju i Bjelorusiju i naknadnim švercom, u potpunosti se može rezervisati“, navodi Ministarstvo u Potsdamu. Pošto je to skupa ruta, socijalne naknade bi kasnije trebalo da se koriste za otplatu dugova krijumčarima.
Kriminalci i politika rade ruku pod ruku
Otkako je Moskva prije dvije godine počela da koristi migraciju kao „oružje“ protiv EU, bezbjednosni organi prate situaciju na toj ruti. Za razliku od tada, njemački bezbjednosni krugovi trenutno ne vide nikakav ruski master plan iza toga.
Rusija, doduše, svjesno kontroliše izdavanje viza i čak je sredinom 2022. godine dodatno poejdnostavila proceduru za njihovo dobijanje. Istovremeno, bezbjednosni izvori navode da je u posljednje dvije godine na toj ruti uspostavljena prava švercerska industrija. Kriminalci i politika djeluju gotovo ruku pod ruku.
Agresivan pristup
U svakom slučaju, danas manje migranata ide direktnom rutom iz Bjelorusije u Poljsku – što svakako ima veze sa strogom poljskom kontrolom granice, koja je više puta optuživana za kršenje zakona.
Poljska vlada objašnjava da prelasci granice iz Bjelorusije postaju sve organizovaniji i skriveniji i da su pod ruskom kontrolom. Pristup je agresivan, na primjer baca se kamenje na granične službenike. Prema izvještajima iz Varšave, Bjelorusija ne samo da prevozi migrante do granice, već ih i oprema merdevinama, alatom za sječenje i kamenjem.
Sve veća eskalacija na poljsko-bjeloruskoj granici nedavno je očigledno dovela do stvaranja alternativnih ruta: na sjeveru preko Litvanije i na jugu preko Ukrajine do Poljske. Njemački bezbjednosni krugovi tvrde da Bjelorusija uvijek iznova određene djelove granice praktično stavlja na raspolaganje krijumčarima.
Instrumentalizacija migracija
Fronteks, Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu, pretpostavlja da će Rusija nastaviti da koristi migraciju kao hibridno sredstvo: u upravo objavljenoj analizi rizika, navodi se da raste vjerovatnoća da će Rusija i Bjelorusija instrumentalizovati migrante.
To se ne odnosi samo na rutu na istoku, ističe Fronteks. Rusija takođe ima saveznike na južnim spoljnim granicama EU. Oni bi mogli da djeluju u interesu partnera iz Moskve, a to bi moglo da poveća pritisak na druge granice.
Bonus video:
