Teroristima glavni cilj bilo rušenje čuvene katedrale u Barseloni

Hodža Es Sati, koji je odležao tri godine u zatvoru zbog šverca hašiša, a bio je uhapšen i pod sumnjom da je bio povezan s atentatima islamskih terorista 2003. i 2004. u Španiji, u džamiji u Ripolu, gradiću stotinak kilometara sjeverno od Barselone, uspio je da okupi i ispere mozgove grupi mladića iz doseljeničkih muslimanskih sredina
0 komentar(a)
Ažurirano: 21.08.2017. 14:57h

Imam, hodža džamije u mjestu Ripol, Abdelbaki Es Sati, ubijen u obračunu s policijom, bio je "ideolog" i vođa islamskih terorista koji su počinili krvave atentate u Barseloni i Kambrilsu, a glavni cilj niza planiranih novih, a srećom osujećenih atentata eksplozivom i bocama s gasom je bila čuvena katedrala Sagrada familia u Barseloni.

To je trebalo da bude znamenje udara fanatika tzv. Islamske države, s kojima je bio u dosluhu imam Es Sati, na hrišćanstvo i evropsku civilizaciju i ostvarivanje sulude zamisli o vraćanju poslije pet vjekova muslimanske države El Andalus u Španiju… kao dijela šireg plana o izazivanju vjerskog rata između muslimana i "nevjernika" širom Evrope.

Španski istražni organi i analitičari koji su došli do ovakvih saznanja podvlače da je grupa terorista tajno šest mjeseci pripremala više užasnih napada na ljude i mjesta po Kataloniji.

Na području Barselone naime živi oko 500 hiljada doseljenika iz muslimanskih zemalja uglavnom sa sjevera Afrike, među kojima je uvreženo uporište jake islamske salafističke struje koja zagovara uvođenje islamskog zakona šarije i nasilno rušenje svakog drugačijeg društvenog uređenja.

Neki listovi tvrde da iza ćelije ubica 15 turista i šetača na barselonskom šetalištu La Rambla ipak stoji šira mreža u okolnim evropskim zemljama i ukazuju da je Es Sati boravio u muslimanskim predgrađima Brisela i u Francuskoj.

U Evropskoj komisiji i zemljama Evropske unije su atentati islamskih terorista u Španiji, a odmah potom i u Finskoj i danas i u Marseju, u Francuskoj, izazvali najdublje gnušanje, ali neke zajedničke mjere i akcije EU zasad nije bilo.

Ipak evropski komesar za unutrašnje poslove i imigraciju Dimitris Avramopulos je s vidnim uzbuđenjem izjavio da se u EU "mora prestati s nacionalnim egoizmima, jer će bitka protiv terorizma trajati godinama i vlade EU moraju početi da istinski sarađuju u razmjeni informacija ako želimo da zajamčimo bezbjednost naših građana".

"Ne može se ćutati pred činjenicom da uskogrudosti zemalja članica EU ne popuštaju, a kao što to ponavljamo poslije svakog napada, veća saradnja među prijestonicama se nameće ako želimo da povratimo bezbjednost", upozorio je Avramopulos.

Evropski komesar dodaje da "jedino djelotvorna razmjena informacija između vlada EU može biti ključni činilac u bitki protiv terorizma” i naglašava je nužno stvoriti "Bezbjednosnu uniju".

Hodža Es Sati, koji je odležao tri godine u zatvoru zbog šverca hašiša, a bio je uhapšen i pod sumnjom da je bio povezan s atentatima islamskih terorista 2003. i 2004. u Španiji, u džamiji u Ripolu, gradiću stotinak kilometara sjeverno od Barselone, uspio je da okupi i ispere mozgove grupi mladića iz doseljeničkih muslimanskih sredina.

On ih je u velikoj tajnosti organizovao u ćeliju ubica čija su se planirana zlodjela izjalovila kad je očigledno zbog nevještog rukovanja eksplodiralo skladište 120 boca butana i veoma razornog esploziva TAPT, koji su teroristi Islamske države i Al-kaida nazvali "Sotonina majka".

Šef katalonske policije Đozep Ljuis Trapero je izjavio da su "mozak ubilačkih atentata" i njegovi pomagači prije svega htjeli da pobiju što više ljudi i sruše "evropska" i hrišćanska znamenja.

Mediji i analitičari u Španiji postavljaju pitanje kako je moguće bilo da imam ekstremista uspije da ispere mozak i zadoji desetak momaka iz Ripola takvih ubilačkim zamislima i spremnošću da u ime vjere pobiju nevine ljude i ruše i razaraju.

I na vidjelo iznose pogubna saznanja da je iz Španije među mudžahedine u Siriju i Irak otišlo 160 muslimana, a od juna 2013. do polovine prošle godine zbog islamskog ekstremizma uhapšenih lica su 45 odsto njih bili španski državljani, a 41 odsto Marokanci.

Navedeno je i saznanje američkog pisca Džona Apdajka koji je u romanu "Terorista" nastojao da rasvijetli šta je to nagnalo hiljade muslimanskih mladića da postanu bezočne ubice i žele da umru.

Apdajk navodi da njegova ličnost u romanu Ahmed jednostavno objašnjava da mu je "učitelj u džamiji rekao da su svi nevjernici naši neprijatelji" i da je "Prorok upozorio da će doći dan kad će svi koji ne vjeruju biti uništeni".

I "poslije života koji ga je stalno držao gurnutog u strani, on je sad na tački kad može prevazići osjetljivu granicu koja ga odvodi do položaja u kojem je on središte”, kaže Apdajk, uz opasku da "ga to brani od svakog drugačijeg argumenta i nagomilana mržnja vodi u ubistvo. Ali ništa-nema nikakvog smisla u njegovom zadatku, već samo uništenje".

Španski pisac i mislilac Havijer Serkas smatra da se "desilo ono što smo očekivali- u ratu smo, ali tu nije dovoljna vojska".

I, kako podvlači, "islamski teroristi su spremni da umru i tu je na djelu bitka ideala, misli".

Galerija

Bonus video: