„Vidi, kakvi čvrsti televizori!“ kaže Kajrat i snažno kucka, prvo po jednom ekranu, pa po drugom. „Uzmi ga, uzmi ga! Samo zaboravi riječ 'Samsung' na televizoru, mi sami stavljamo te naljepnice i tako ih prodajemo, zapravo su kineski.“
Ovdje na tržištu ne možete pronaći pravi Samsungov uređaj, dodaje on.
Mladić radi kao prodavac na buvljaku na periferiji Almatija u Kazahstanu. To je jedan od najvećih buvljaka te vrste u Centralnoj Aziji i važno čvorište na putu iz Kine u druge zemlje u regionu.
Tu se odvija i takozvani paralelni uvoz – ne poručite od proizvođača, već od preprodavca.
Nekoliko kilometara duž autoputa je veliki broj tezgi na kojima se može kupiti bukvalno sve: elektronika, zlato, odjeća, kuhinjski aparati, muzički instrumenti, vjenčanice, igračke i građevinski materijal. Brojni električni motocikli prevoze robu od jednog do drugog štanda.
Kod jedne tezge gdje se prodaju elektronski uređaji, Kajrat objašnjava da je moguće kupiti manju količinu i poslati ih u Rusiju. „To radim i sam“, kaže Kajrat i dodaje da svoje lažne Samsungove televizore prodaje u ruskim onlajn prodavnicama kao što je „Wildberries“.
„Ali bez garancije, ona važi samo ovdje u Kazahstanu. Čim televizor dođe u Rusiju, gotovo je sa garancijom“, upozorava diler. Nije ga briga što se ruski kupci obmanjuju i dobijaju sasvim druge uređaje umesto južnokorejskih televizora.
Proizvodi „Made in Germany“
Ali kako funkcioniše paralelni uvoz između Kazahstana i Rusije na tržištu Almatija? Na primjer, za elektroniku, uključujući i kućne aparate proizvođača koji su sa početkom rata protiv Ukrajine napustili Rusiju?
Ako prošetate dugim stazama pijace u Almatiju, možete naići i na proizvode poznatog njemačkog brenda „Boš“. U jednom paviljonu možete vidjeti čitav niz ploča za kuvanje sa natpisom „Made in Germany“ na kutijama.
„Mogu li vam pomoći?“, pita prodavačica. Na pitanje da li je moguće kupiti malu količinu kućnih aparata i isporučiti ih u Orenburg u Rusiji, ona se telefonski konsultuje sa nekim.
„Da, nema problema, možete kupiti uređaje kod nas i poslati ih u Orenburg. Samo treba da se dogovorite sa transportnom kompanijom, a ima ih mnogo, neće biti problema“, kaže prodavačica.
Odgovarajući pružaoci usluga se mogu pronaći direktno na tržnici. Kubni metar košta 40.000 tengi, što je oko 80 evra. Roba se prevozi u Moskvu dva puta nedjeljno.
Kako kažu u kompaniji „Boš“, ona više ne isporučuje uređaje u Rusiju, kao ni djelove za njihovu proizvodnju. Proizvodnja kućnih aparata u Sankt Peterburgu je obustavljena od marta 2022. godine, ubrzo poslije ruske invazije na Ukrajinu.
DW je kontaktirao kompaniju u Almatiju, u Kazahstanu, koja prodaje „Bošove“ proizvode. U telefonskom razgovoru zaposlena u kompaniji nije željela da komentariše činjenicu da se uređaji lako mogu isporučiti iz Kazahstana u Rusiju.
Istraživanje DW je pokazalo da se profit distributivne kompanije udvostručio prošle godine, kada su Moskvi uvedene sankcije.
„Paralelni uvoz se obično odvija bez znanja proizvođača i iz zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji“, navode o tome u „Bošu“. Kažu da nemaju pouzdane informacije u kojoj mjeri njihovi proizvodi ipak završavaju u Rusiji.
Kazahstan odbacuje optužbe
Rusija dozvoljava paralelne uvoze iz zemalja koje su joj uvele sankcije. Na list proizvoda za koje je dozvoljeno da dođu zaobilaznim putem nalaze se kućni aparati, odjeća, gorivo i automobili.
Prema zvaničnim ruskim statistikama, obim paralelnog uvoza u Rusiju prošle godine je premašio 20 milijardi dolara. Kazahstanski izvoz u Rusiju porastao je za skoro dvije milijarde dolara u 2022. godini, dostigavši skoro devet milijardi dolara.
„U Kazahstanu se paralelnim uvozom bave privatnici, kao i srednja i čak velika preduzeća. Zvanični podaci pokazuju da siva ekonomija u Kazahstanu dostiže oko 15 odsto. Ali u stvarnosti može biti dvostruko veća“, kaže Arman Bejsembajev, finansijski analitičar u međunarodnoj brokerskoj kompaniji Tikmil.
Zapadne zemlje pozivaju Kazahstan da preduzme mjere protiv paralelnog uvoza. Od 1. aprila u zemlji postoji onlajn sistem za praćenje uvoza i izvoza robe proizvedene u inostranstvu.
Krajem septembra kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev je reagovao na zabrinutost njemačkih vlasti da bi roba, koja bi mogla da pomogne Kremlju u ratu protiv Ukrajine, mogla da stigne u Rusiju preko Kazahstana.
Tokajev je obećao da će Kazahstan poštovati sankcije prema Rusiji i da njemačka strana ne bi trebalo da brine o mogućem zaobilaženju sankcija.
Duga i otvorena državna granica
Ipak, i dalje postoje brojne rupe za paralelni uvoz u Rusiju. Ruska Federacija i Kazahstan dijele granicu dugu 7.500 kilometara. Na mnogim mjestima odvijaju se uvoz i izvoz.
„Obje zemlje pripadaju carinskoj uniji Evroazijske ekonomske unije, tako da protok robe između ove dvije zemlje relativno dobro funkcioniše“, objašnjava Magbat Spanov, stručnjak Kazahstanskog instituta za inovativnu ekonomiju.
Iako Zapad stalno prijeti Kazahstanu sankcijama, paralelni uvoz sa Rusijom će se vjerovatno nastaviti. To barem očekuju ljudi na tržnici u Almatiju.
Bonus video:
