Zašto su narušeni odnosi Poljske i Ukrajine: Embargo na žito, blokada graničnih prelaza, gorivo...

"U izvještajima ukrajinskih medija naša zemlja se navodi u istom nizu s Mađarskom i Slovačkom, dakle sa zemljama koje su skeptične prema integraciji Ukrajine u EU i vojnoj podršci za Ukrajinu“, pojašnjava poljski stručnjak za Ukrajinu Kžištof Niječipor

12384 pregleda 4 komentar(a)
Sa jednog od susreta Dude i Zelenskog, Foto: Shutterstock
Sa jednog od susreta Dude i Zelenskog, Foto: Shutterstock

Poljska je od početka ruske agresije na Ukrajinu pružala veliku pomoć susjednoj zemlji, ali ti dobri odnosi su već neko vrijeme narušeni. Da li će Poljska ipak ostati važna saveznica Ukrajine?

"U Ukrajini se na ulogu Poljske sve više gleda negativno", kaže poljski stručnjak za Ukrajinu Kžištof Niječipor. Taj naučnik iz varšavskog Centra za istočne studije (OSW) upravo se vratio iz Kijeva gdje se, između ostalog, informisao i o raspoloženju prema Poljskoj.

"U izvještajima ukrajinskih medija naša zemlja se navodi u istom nizu s Mađarskom i Slovačkom, dakle sa zemljama koje su skeptične prema integraciji Ukrajine u EU i vojnoj podršci za Ukrajinu“, pojašnjava Niječipor za Dojče vele (DW).

On je uveren da su uzroci tog negativnog raspoloženja embargo na uvoz ukrajinskog žita koji je uvela poljska vlada koju vodi stranka Pravo i pravda (PiS) i blokada graničnih prelaza koju upravo drže poljski vozači kamiona.

Kamioni na granici Poljske i Ukrajine
Kamioni na granici Poljske i Ukrajinefoto: Reuters

"Prvenstveno se negativno vrednuje situacija na granici između dvije zemlje, jer je zbog protesta poljskih špeditera blokiran prevoz sve robe, između ostalog i goriva, koje je od velikog značenja za funkcionisanje države", ističe poljski stručnjak.

Susret u Visli

Aktuelni problemi su znatno uticali na promjenu odnosa dvije zemlje. Još prošle godine Ukrajinci su Poljsku isticali kao uzornog saveznika. O toj fazi poljski novinar Zbignjev Parafijanovič, koji već decenijama izvještava o Ukrajini, piše u svojoj najnovijoj knjizi "Poljska u ratu". Ta knjiga je u Poljskoj izazvala veliku pažnju, jer opisuje djelimično nepoznatu pozadinu bliskih odnosa dvije države nakon izbijanja rata u februaru 2022.

Prema Parafijanovičevom tumačenju, na početku tih bliskih odnosa bio je dvodnevni sastanak ukrajinskog i poljskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Andžeja Dude u gradu Visli. Tamo su se dvojica predsjednika i njihovi saveznici zbližili u razgovorima uz pokoju čašicu više.

To je dovelo do toga da je Duda manje od 24 sata prije početka ruske invazije posjetio Kijev zajedno sa litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausedomom. On je tamo čuo od Zelenskog da će rat uskoro početi i da se vjerovatno vide "posljednji put". U prvim nedjeljama rata, Zelenski je navodno češće nazivao Dudu, manje konkretnim povodom, a više jednostavno kao prijatelj.

Poljska solidarnost

Bliski politički odnosi i talas solidarnosti poljskog društva s ukrajinskim izbjeglicama doveli su do pružanja i drugih vrsta pomoći.

"U prvo vrijeme rata Poljska je učestvovala u naoružavanju ukrajinske kopnene vojske, što je za odbranu Ukrajine bilo od odlučujućeg značaja", kaže Parafijanovič u razgovoru za DW.

Taj autor otkrio je da je Varšava Ukrajini isporučivala borbene avione tipa MiG. Kako bi zaobišla komplikovan postupak izdavanja dozvole, poljska strana je navodno avione jednostavno ostavljala u blizini ukrajinske granice i o tome obavještavala Kijev. A onda su ih Ukrajinci rastavljali i ponovo sastavljali na teritoriji svoje zemlje.

Propaganda umjesto politike

Nasuprot tome, Njemačka je dugo oklijevala s vojnom podrškom Ukrajini, a isporuka oružja se u početku rata činila nezamislivom. Poljska se zato nadala da će dobiti nekakvu posebnu ulogu i napokon se osjećala globalno primijećenom zbog podrške Ukrajini, koja je naišla na opšte međunarodno priznanje. Ali, "Poljaci su potcijenili ulogu Njemačke u formatima kao što je G7 i transatlantskim odnosima", smatra Parafijanovič. "Amerikanci neće gledati na Poljsku onako kako vide Njemačku. Razlika u političkom potencijalu dvije države je prevelika."

Tek u drugoj polovini prošle godine Berlin je ponudio Ukrajini sisteme protivvazdušne odbrane. Tada je u Poljskoj polako počinjala predizborna kampanja i vladajuća stranka PiS označila je Njemce kao glavne neprijatelje. Time je bila onemogućena zajednička njemačko-poljska strategija i Poljska je ponovo bila viđena kao mali igrač. Na neki način je spoljna politika postala talac unutrašnje politike.

"U svojim odnosima prema Njemačkoj, stranka PiS je zamijenila politiku s propagandom", kaže Parafijanovič. "Zavist i nezadovoljstvo podignuti su na tako visok nivo da je kasnije bilo nemoguće ponovo s tog nivoa sići."

Novi start u odnosima?

Parafijanovičeva knjiga može se čitati kao opis jednog perioda koji je u međuvremenu okončan, jer je desno konzervativna stranka PiS, koja je osam godina bila na vlasti u Poljskoj, u oktobru izgubila na izborima.

Nova liberalna i proevropska vlada u Varšavi vjerovatno će položiti zakletvu 13. decembra, a pojedini političari nove vladajuće koalicije već su najavili da žele da riješe krizu na poljsko-ukrajinskoj granici. Međutim, stručnjaci sumnjaju u to da bi odnosi između Varšave i Kijeva ponovo mogli da dožive isti onaj entuzijazam kao u prvoj godini rata.

Ipak, i Kžištof Niječipor i Zbignjev Parafijanovič sigurni su da će Poljska i ubuduće načelno biti na strani Ukrajine.

"Uvjeren sam da će Poljska i dalje pomagati Ukrajini u njenim naporima da pobijedi u ratu protiv Rusije i da će podržavati proces prijema u Evropsku uniju", kaže Niječipor.

Ne samo Ukrajina

Pri tom se za Poljsku ne radi samo o njenoj granici prema Ukrajini. Varšava sagledava pitanje bezbjednosti u širim razmjerama.

"Rusija će biti u stanju ponovo da se naoruža u roku od šest godina", smatra Parafijanovič. "A onda bi mogla da napadne jednu od baltičkih država. Trenutno već testira Finsku."

Na rusko-finskoj granici porasle su napetosti otkad je Rusija omogućila neometano putovanje migranata u Finsku. Helsinki je zato zatvorio granične prelaze.

"Dakle, u slučaju ovog rata ne radi se samo o Ukrajini", zaključuje Parafijanovič. "Radi se o kompletnoj bezbjednosnoj dimenziji istočnog krila NATO, odnosno područja Baltičkog i Crnog mora."

Bonus video: