Ukrajinu od početka rata brane isti ljudi

Dok Ukrajina bezuspješno pokušava da proširi razmjere mobilizacije, porodice vojnika koji su već dvije godine na frontu tvrde da je vrijeme da se vrate kući i da ih zamijene novi ljudi

19274 pregleda 45 reakcija 8 komentar(a)
Antonina Danilevič na protestu u Kijevu 12. novembra, Foto: Rojters
Antonina Danilevič na protestu u Kijevu 12. novembra, Foto: Rojters

Kada se suprug Antonine Danilevič prijavio u ukrajinsku vojsku u martu 2022. godine, morao je da čeka u redu ispred kancelarije za regrutovanje zajedno sa velikim brojem patriotskih sunarodnika.

Danilevič, 43-godišnja menadžerka za ljudske resurse, podržala je supruga Oleksandra kada je odlučio da se pridruži desetinama hiljada drugih ukrajinskih građana za odbranu od ruske invazije.

Sada joj je teško da se nosi sa tim, a kraj nije na vidiku. Njen suprug je imao svega 25 dana odsustva otkad se prijavio i njihovo dvoje djece odrasta bez oca.

“Želimo da Ukrajina pobijedi, ali ne kroz napore jednih te istih ljudi”, kazala je ona u intervjuu za Rojters iz njenog doma u Kijevu. “Potrebno im je da ih neko zamijeni i potreban im je odmor, ali iz nekog razloga drugi ljudi to ne razumiju”.

Žene na domaćem frontu takođe su morale da očvrsnu, dodala je ona: “Ali po koju cijenu smo postale snažnije?”.

Ukrajina
foto: REUTERS

Njen suprug, predavač na univerzitetu bez prethodnog borbenog iskustva koji je sada komandant voda - ove godine je preko telefona gledao vjenčanje svog sina iz uništenog grada Bahmuta. Njegovoj 14-godišnjoj kćerki nedostaje otac.

Skoro dvije godina od početka razornog rata, ova porodica i druge širom zemlje počinju da se mire sa tim da će ovo biti mnogo duži i mnogo skuplji rat od onoga što su prvobitno mislili, a isto tako i rat u kojem pojedini sada proznaju da pobjeda nije zagarantovana.

Ove jeseni, Danilevičeva je jedna od 25000 ljudi koji su potpisali peticiju koju su uputili predsjedniku Volodimiru Zelenskom u kojoj navode da vojna služba ne može biti na neodređeno i pozivaju da se postavi jasan vremenski okvir za služenje u vojsci.

Kampanja, koja je uključivala dva protesta u kojima je proteklih nedjelja na glavnom trgu u Kijevu učestvovalo od 50 do 100 ljudi, pokazuje sve veći stepen iscrpljenosti među ukrajinskim vojnicima i danak koji to uzima za njihove porodice kod kuće.

Ukrajinska ljetnja kontraofanziva do sada nije uspjela da pruži odlučujući proboj, obje strane su se ukopale na uglavnom statičnim linijama fronta a postalo je upitno da li će strana vojna pomoć i dalje pristizati kao do sada.

Zemlja se oslanja na desetine milijardi dolara u oružju od Sjedinjenih Država i drugih saveznika kako bi održala ratne napore, ali se zalihe artiljerijske municije prazne, a vlade nijesu voljne da održavaju pređašnji nivo podrške.

Takvi protesti bi bili nezamislivi prije godinu dana kada je nacionalni moral bio na vrhnucu i kada je Ukrajina odvratila ruske snage iz Kijeva i preuzela veliki dio teritorije na sjeveroistoku i jugu. Vanredno stanje, koje je proglašeno na početku rata, zabranjuje javne demonstracije.

Kampanja Danilevičeve ukazuje na težak izbor sa kojim se odgovorni suočavaju dok pokušavaju da održe priliv regruta kako bi uprkos žestokim gubicima porazili mnogo snažniju vojsku, pritom zadržavajući dovoljno veliku radnu snagu da održava posrnulu ekonomiju.

Samo muškarci između 27 i 60 godina mogu biti regrutovani, dok muškarci između 18 i 26 godina ne mogu biti regrutovani, ali se mogu dobrovoljno prijaviti.

Ukrajina
foto: Reuters

Ukrajina, koja tvrdi da ima oko milion ljudi u vojsci, zabranila je muškarcima sposobnim za vojsku da napuste zemlju. Konstantno se sprovodi program mobilizacije, koja je proglašena na početku rata i koja je državna tajna. Tajni su i gubici na frontu, za koje SAD procjenjuju da se broje u desetinama hiljada.

Utopili se pokušavajući da pobjegnu

Ranije ovog mjeseca, ukrajinski vojni šef je kazao da je jedan od njegovih prioriteta bila jačanje vojnih rezervi dok je izlagao plan za sprečavanje zastoja u vidu rata iscrpljivanjem za koji je upozorio da bi odgovarao Rusiji. Plan se fokusira na jačanje ukrajinskih vazdušnih, elektronskih ratnih kapaciteta, dronova, antiartiljerijskih i napora za uklanjanje mina.

On je dodao da Ukrajina, poput Rusije, ima ograničen kapacitet za obučavanje vojnika i ukazao je na rupe u zakonu za koje tvrdi da omogućavaju građanima da izbjegnu mobilizaciju.

“Pokušavamo da riješimo te probleme. Uvedimo jedinstveni registar za regrute, i moramo proširiti kategoriju građana koji mogu biti pozvani na obuku ili mobilisani”, napisao je on u rijetkim komentarima koji su objavljeni u članku “Ekonomista”.

Proces regrutovanja se odvija uglavnom izvan očiju javnosti. Oficiri za regrutaciju zaustavljaju muškarce na ulici, u metrou ili na kontrolnim punktovima i uručuju im poziv sa instrukcijama da se prijave regrutnim centrima.

Tokom protekle godine, na društevnim mrežama povremeno su objavljivani snimci regrutnih oficira kako vuku ili prijete muškarcima koje žele da mobilišu izazivajući žestoku reakciju javnosti.

Mnoge Ukrajince takođe je naljutio niz korupcionaških slučajeva u kancelarijama za regrutovanje koje su omogućile izbjegavanje poziva, usljed čega je Zelenski ljetos smijenio šefove regionalnih regrutnih centara.

Ne prođe ni sedmica da u javnost ne izađu optužbe protiv zvaničnika za regrutaciju za koje se navodi da su uzimali između 500 i 10 000 dolara za lažna dokumenta za ljude koji žele da izbjegnu mobilizaciju ili otputuju u inostranstvo.

Na rijeci Tisi, koja je granica između jugozapadne Ukrajine i Rumunije, granične patrole su se nekada fokusirale na švercere cigareta ali sada hvataju one koji pokušavaju da izbjegnu mobilizaciju.

Oko šest hiljada ljudi je privedeno dok su pokušavali da napuste zemlju preko te rijeke, kazali su graničari za Rojters. Jedan od njih, Dima Čerevičenko, kazao je da se najmanje 19 osoba utopilo pokušavajući da pobjegnu iz zemlje za vrijeme konflikta.

“Umrli su ni zbog čega, stradali u rijeci a mogli su doprinijeti ratnim naporima”, dodao je ovaj 29-godišnjak.

“Univerzitetski” izlaz

Ukrajinski parlament u međuvremenu raspravlja o zakonu koji bi spriječio starije od 30 godina da koriste visoko obrazovanje kao zakonit način da izbjegnu mobilizaciju.

Broj muškaraca starijih od 25 godina koji su se upisali na univerzitete tokom prve godine invazije je porastao za 55 000 u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u septembru ministar obrazovanja Oksen Lisovji.

Pojedini na Zapadu predlažu Kijevu da proširi obim regrutacije tako što će obuhvatiti i mlađe muškarce. Ben Volas, britanski ministar odbrane do kraja avgusta, kazao je da je prosječna starosna dob ukrajinskih vojnika na frontu preko 40 godina i sugerisao je da je vrijeme “za ponovnu procjenu obima ukrajinske mobilizacije”.

“Razmijem želju predsjednika Zelenskog da sačuva mlade ljude za budućnost, ali činjenica je da Rusija mobiliše cijelu zemlju”, napisao je on u članku za list “Telegraf”.

David Arakamija, visoki poslanik i saveznik Zelenskog, kazao je prošlog četvrtka da parlament planira da do kraja godine napravi nacrt zakona za unapređenje procedura mobilizacije i demobilizacije.

Taj zakon, prema njegovim riječima, pokrivao bi i dio koji se odnosi na ljude koji se dvije godine bore bez zamjene, kao i demobilizaciju vojnika koji su se vratili nakon što su bili ratni zarobljenici i takođe bi se bavio “pitanjima koja se odnose na starosnu dob regruta”.

Rat djeluje daleko od Kijeva

Privremeno zatišje u ruskim napadima na prijestonicu tokom ljeta učinilo je da rat djeluje dodatno daleko, mada je ta smirenost uzdrmana prošlog vikenda kada je Rusija sprovela najveći napad dronom na Kijev u dosadašnjem toku rata.

Pojedini sociolozi tvrde da je u cijelo zemlji raspoloženje palo.

Oni ukazuju na istraživanja koja pokazuju pad povjerenja u vladu, koje je raslo u prvim mjesecima rata kada su ukrajinske snage odbile napredovanje Rusa. Popularnost Zelenskog je i dalje visoka, mada je manja u odnosu na isti period prošle godine.

Danilevičeva sada priprema svoj dom za ono što mnogi Ukrajinci strahuju da će biti još jedna zima ruskih napada čija će meta biti strujna i energetska mreža.

“Deprimirana sam jer znam sve izazove zime, a ako dođe do žestokih napada a mi ostanemo bez struje i grijanja sa svim tim problemima moraću sama da se suočim”.

Danilevičeva je ljetos naišla na grupu na Telegramu koja sada ima 2900 istomišljenika, uključujući supruge, majke, članove porodica koji su se povezali kako bi vodili kampanju za prava ratnih veterana na demobilizaciju.

“Veliki broj žena uzima ljekove za smirenje i sedative”, kazala je ona, opisujući osjećaj depresije o ogorčenosti među njima.

Rođaci ukrajinskih vojnika na protestu u Kijevu traže okončanje vojne službe na neodređeno
Rođaci ukrajinskih vojnika na protestu u Kijevu traže okončanje vojne službe na neodređenofoto: REUTERS

Ova grupa je organizovala prve demonstracije oko 100 ljudi na Trgu nezavisnosti u Kijevu 27. oktobra, nakon kojih su uputili pismo Zelenskom u kojem su predočili svoje argumente. Protiv njih nije pokrenuta policijska akcija.

Desetine njih vratile su se na trg zbog još jednog protesta tokom kišnog 12. novembra. Jedna od učesnica je nosila transparent na kojem je pisalo: “Moj otac i suprug su dali drugima vremena da se pripreme. Vrijeme je da zamijenimo one koji su se prvi prijavili”.

Priredila: N.B.

Bonus video: