Nema brzih rješenja za proširenje EU

Proširenje je i dalje najmoćniji spoljnopolitički instrument koji Evropska unija ima na raspolaganju. Međutim, ono će vjerovatno ostati nefunkcionalno, bez obzira na to što evropski lideri odluče sljedeće sedmice

10435 pregleda 37 reakcija 3 komentar(a)
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i komesar za proširenje Oliver Varhelji, Foto: Rojters
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i komesar za proširenje Oliver Varhelji, Foto: Rojters

Uoči sastanka Evropskog savjeta 14-15. decembra, raste neizvjesnost oko toga da li će najviši zvaničnici Evropske unije dati zeleno svjetlo za početak pregovora sa Ukrajinom o članstvu u bloku, kaže Dimitar Bečev, saradnik Fondacije Karnegi Evropa.

Moldavija, koja je kao i njen istočni susjed, dobila status kandidata u junu 2022. godine, takođe se nada da su pregovori nadohvat ruke. Na Balkanu, Bosna i Hercegovina se takođe nada da će bito obuhvaćena ovom inicijativom, a neke članice EU se zalažu za to.

Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg je u razgovoru za "Fajnenšl tajms" u novembru upozorio EU da ne zaboravi na Zapadni Balkan, dok taj region posmatra "kroz lupu" a Ukrajinu kroz "ružičaste naočare".

Čak i ako EU uvede glasanje kvalifikovanom većinom o proširenju da bi obuzdala one koji se protive, ugovor o pristupanju Crne Gore, Ukrajine ili bilo koje druge zemlje moraju potpisati i ratifikovati svih 27 članica

Bečev kaže da postoje razlozi za zabrinutost da EU nije prevazišla svoju tradicionalnu kratkovidost kada je u pitanju geopolitika.

"Agresija Rusije protiv Ukrajine probudila je donosioce odluka u Briselu, Berlinu i Parizu, podsjećajući ih na stratešku vrijednost proširenja. Na kraju krajeva, unija ima malo drugih političkih sredstava na raspolaganju za reagovanje na bezbjednosne izazove na svojim obodima. Ona nema stalnu vojsku niti obavještajne sposobnosti," kaže Bečev.

Analitičar, koji je fokusiran na proširenje EU, zapadni Balkan i istočnu Evropu, ističe da članice EU pružaju vojnu pomoć Ukrajini, ali da kolektivno nisu obavile sjajan posao, "blago rečeno", u povećanju proizvodnje municije za snabdijevanje fronta i popunjavanje nacionalnih zaliha.

"Proširenje ostaje najmoćnije sredstvo koje 27-člani blok ima na raspolaganju. Međutim, politika proširenja takođe je disfunkcionalna i vjerovatno će ostati takva bez obzira na odluku Evropskog saveta sljedeće sedmice", ocjenjuje se u analizi.

Bečev kaže da proširenje pati i od deficita ponude i potražnje. S aspekta ponude, članice i njihove vlade nisu bile zainteresovane da rade na njemu zbog straha da će izazvati troškove, pored koristi - bilo da je to unutrašnji otpor, smanjen uticaj na institucije u Briselu, manje novca iz budžeta EU ili neki drugi nedostaci.

Može se reći da je agresija Rusije promijenila tu računicu i sada čak i oni koji su sumnjičavi prema proširenju, poput Francuske, skloniji ideji otvaranja vrata unije, piše Bečev. Međutim, kako dodaje, postoje i oni koji to blokiraju.

Premijer Mađarske Viktor Orban je u ponedjeljak zatražio da lideri na samitu izbjegnu donošenje bilo kakve odluke o davanju zelenog svjetla Ukrajini za pregovore o članstvu i odlučivanje o budžetskom planu koji obuhvata 50 milijardi eura ekonomske pomoći Kijevu, prenio je Rojters.

Diplomate se ne slažu oko toga da li je Orban riješen da opstruira podršku Ukrajini ili pokušava da ucijeni Brisel, sa ciljem da odblokira više od 13 milijardi eura fondova EU za Mađarsku koji su zadržani zbog zabrinutosti za vladavinu prava.

Viktor Orban
Viktor Orbanfoto: Reuters

Karnegijev analitičar kaže da bi vlada Holandije, koju će vjerovatno predvoditi Gert Vilders, lako mogla postati protivnik, povezujući proširenje sa povećanom migracijom.

"I čak ako EU uvede glasanje kvalifikovanom većinom o proširenju da bi obuzdala one koji se protive, i dalje važi da budući ugovor o pristupanju Crne Gore, Ukrajine ili bilo koje druge zemlje mora biti potpisan i propisno ratifikovan od strane svih dvadeset sedam članica", kaže Dimitar Bečev.

Prema njegovom mišljenju, to pogoršava problem proširenja s aspekta potražnje.

"Ako je članstvo u najboljem slučaju dugoročna perspektiva, zašto se povinovati zahtjevima EU za suzbijanje korupcije u visokim ešalonima vlasti, reformu pravosuđa ili primjenu pravila Brisela u ekonomiji ili javnoj politici?"

Zapadni Balkan je jasan primjer lidera koji koriste proevropsku retoriku, ali se pridržavaju evropskih vrijednosti samo kada im odgovara, ističe Bečev, uz ocjenu da bi zemlje poput Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ako se ikada pridruže EU, vjerovatno oponašale Mađarsku ili Bugarsku, a ne Švedsku, pa čak ni Sloveniju ili Hrvatsku.

Stanovništvo Balkana postalo je u međuvremenu cinično, piše u analizi. S mogućim izuzetkom Srbije, podrška članstvu ostaje visoka širom regiona.

"Međutim, ljudi su svjesni da je najsigurniji način pridruživanja pojedinačno, jednostavno preseljenjem u Beč, Minhen ili Milano umjesto čekanja još jedne decenije ili dvije prije nego što njihova domovina prođe kroz zlatne kapije Brisela. Zato je dominantna reakcija na Zapadnom Balkanu na činjenicu da su Ukrajina i Moldavija sada takođe dio paketa proširenja prije ravnodušnost, nego ljutnja što su njih dvije preskočile red".

"Obećali su nam članstvo u EU prije dvadesetak godina, i pogledajte gdje smo sada - zaglavljeni u limbu. I vi ćete naučiti svoju lekciju", navodi Bečev uobičajeni odgovor u državama koje su dugo u čekaonici.

Zapadni Balkan je jasan primjer lidera koji koriste proevropsku retoriku, ali se pridržavaju evropskih vrijednosti samo kada im odgovara

On dodaje da to ne mijenja činjenicu da će EU i dalje magnetski privlačiti susjede i predviđa da će se, sa ili bez formalnog članstva, Zapadni Balkan, kao i Ukrajina i Moldavija u godinama koje dolaze sve više integrisati u sferu EU. Ukrajinci će vjerovatno zadržati pristup tržištima rada EU, na primjer, kao utješnu nagradu za nepristupanje. Zapadni Balkan će biti još dublje uključen u jedinstveno tržište EU, što je politički prioritet prema francusko-njemačkom dokumentu iz septembra prošle godine koji razmatra načine za reformisanje unije prije proširenja, zaključuje Bečev.

Čak i ako EU uvede glasanje kvalifikovanom većinom o proširenju da bi obuzdala one koji se protive, ugovor o pristupanju Crne Gore, Ukrajine ili bilo koje druge zemlje moraju potpisati i ratifikovati svih 27 članica

Opala podrška građana EU ubrzanju proširenja

Novo istraživanje Eurobarometar koje je juče objavljeno pokazuje da malo više od polovine građana EU, manje nego prije godinu i po, podržava proširenje bloka.

Na pitanje u kojoj mjeri su saglasni ili nisu saglasni sa izjavom "S obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu, EU treba da ubrza napore da dozvoli novim članicama da se pridruže EU", 53 odsto ispitanika je reklo da je saglasno, dok 40 odsto ne misli tako.

U istraživanju sprovedenom u proljeće 2022, nekoliko sedmica nakon početka rata u Ukrajini, podršku ubrzanju proširenja dalo je 58 odsto anketiranih, prenijela je Beta.

Najveću podršku ubrzanju proširenja izrazili su građani Litvanije (72 odsto), zatim Poljske, Irske, Španije i Hrvatske (68 odsto).

U pet zemalja podrška ubrzanju proširenja je porasla u odnosu na april-maj 2022, najviše u Grčkoj, Bugarskoj, Slovačkoj, Luksembrugu i Sloveniji.

Podrška je smanjena u 17 članica EU, i to za najmanje 10 odsto u Malti, Poljskoj, Njemačkoj, Kipru, Češkoj i Estoniji.

Najveća podrška je među mladima i visokoobrazovanim ispitanicima.

Istraživanje Eurobarometar je pokazalo i da 72 odsto građana misli da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU, a da 70 odsto vjeruje da je djelovanje Unije uticalo na njihov svakodnevni život.

Bonus video: