"Nacisti, ne hvala"

Njemačkom se šire protesti protiv ultradesničarske stranke AfD, koja se distancirala od planova za masovnu deportaciju građana stranog porijekla

12770 pregleda 5 komentar(a)
Sa protesta u Kelnu, Foto: Reuters
Sa protesta u Kelnu, Foto: Reuters

Protesti protiv ultradesničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) dobijaju zamah nakon izvještaja da su dva njena istaknuta člana učestvovala na sastanku na kojem se raspravljalo o planovima za masovnu deportaciju građana stranog porijekla, piše Rojters.

Iako se ta stranka dugo protivi imigraciji, predlozi deportacije "neasimiliranih građana" u neku državu sjeverne Afrike, o kojima je izvijestila grupa za istraživačko novinarstvo „Korektiv“ (Correctiv), izazvali su burne reakcije u Njemačkoj. Neki su ih uporedili sa planovima nacista o deportaciji evropskih Jevreja na Madagaskar.

"Linija je davno pređena", rekao je Štefan Kalš, jedan od učesnika sinoćnjeg protesta u Kelnu na kojem su se čuli pozivi za zabranu AfD-a.

Izvještaji o planovima za deportacije naišli su na široku osudu političkih i bezbjednosnih lidera

To je bio posljednji u nizu protesta širom Njemačke koji su privukli desetine hiljada ljudi otkad je priča izašla u javnost prošle nedjelje. Na neke su došli i visoki funkcioneri poput kancelara Olafa Šolca i ministarke spoljnih poslova Analene Berbok.

AfD, koji je na drugom mjestu u anketama širom zemlje, poriče da su planovi o deportaciji dio stranačke politike. Jedna od liderki Alis Videl prekinula je saradnju sa jednim od savjetnika koji je učestvovao u razgovorima o deportaciji, navodi Rojters.

Šef njemačke unutrašnje obavještajne službe Tomas Haldenvang upozorio je ipak na ekstremistička kretanja unutar AfD-a, koja je pod bezbjednosnim nadzorom.

Izvještaji o planovima za deportacije naišli su na široku osudu političkih i bezbjednosnih lidera. Šolc je pozvao demokrate da ustanu protiv ultradesničarskih "fanatika", a Haldenvang "tihu većinu" da se probudi.

Fotografije hiljada građana koji su širom Njemačke izašli na ulice na izuzetno niskim temperaturama kako bi protestovali protiv AfD-a pokazuju da su možda i odgovorili na njihove pozive, navodi Rojters.

"Nacisti, ne hvala", "Osjećamo se kao 1933, zabranite AfD sada" i "Razmotrite zabranu AfD-a", neke su od poruka koje su okupljeni nosili prošlog petka u Berlinu. Novi protesti planirani su za danas u Berlinu i u petak u Hamburgu.

AfD
foto: Reuters

Videl je juče rekla da se izvještaj Korektiva koristi da bi se AfD pogrešno predstavio. Ona je kazala da je cilj stranke da iscrpi sva pravna sredstva za suzbijanje ilegalnih migracija, ograničavanje izdavanja državljanstva i deportaciju migranata osumnjičenih za terorizam.

"Kogod ima njemačko državljanstvo bez sumnje pripada njemačkoj naciji" rekla je na konferenciji za medije, naglasivši da se baš zato ono ne smije olako davati.

AfD je u fokusu javnosti ove godine zbog izbora za Evropski parlament i izbora u tri savezne pokrajine u istočnoj Njemačkoj, gdje vodi u anketama. Očekuje se da će to tradicionalnim strankama, koje su odbacile saradnju s Alternativom, otežati formiranje funkcionalnih vlada.

Podrška AfD-u porasla je prošle godine zbog nezadovoljstva stanovništva vladajućom koalicijom i njenim upravljanjem u nizu kriza, od rata u Ukrajini do inflacije i javnih usluga preopterećenih imigracijom.

Javni sukobi su učinili Šolcovu vladu jednom od najmanje popularnih u modernoj istoriji Njemačke.

Rojters navodi da još nema dokaza da je izvještaj Korektiva narušio podršku AfD-u.

Politički analitičari smatraju da je snaga AfD-a već uticala na političku raspravu u Njemačkoj jer su i drugi zauzeli stroži stav prema neregularnim migracijama.

Političari su ove nedjelje raspravljali o mogućnosti podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu da zabrani AfD, iako se većina saglasila da bi to moglo da bude kontraproduktivno jer su prepreke za zabranu visoke i stranka bi mogla da profitira predstavljajući se kao žrtva establišmenta.

Bonus video: