Zabraniti AfD ili se boriti protiv njega?

Njemačke mejnstrim partije pokušavaju da osmisle najbolju strategiju kako bi suzbile rast krajnje desnice

13233 pregleda 28 reakcija 18 komentar(a)
Protest u Bonu protiv rasizma i planova AfD da deportuje strance, Foto: Rojters
Protest u Bonu protiv rasizma i planova AfD da deportuje strance, Foto: Rojters

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je prošlog mjeseca svoje ministre kako bi dva sata razgovarali o najboljim strategijama za suzbijanje ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) koja je prema istraživanjima drugoplasirana stranka na nacionalnom nivou.

Uspjeh AfD-a zabrinjava sve mejnstrim partije u Njemačkoj usljed strahova da bi mogla pobijediti na lokalnim i evropskim izborima u junu i na tri pokrajinska izbora u istočnoj Njemačkoj, piše agencija Rojters.

Nekada odbacivana kao marginalni pokret, ova 11 godina stara partija protiv establišmenta ima oko 20 odsto podrške na nacionalnom nivou, a prema istraživanjima veću podršku od njih ima samo glavna opoziciona konzervativna partija. AfD uživa najveću popularnost u Tiringiji, Saksoniji i Brendenburgu na istoku Njemačke.

U pokazatelju promjene načina razmišljanja Berlina, ministri na Šolcovom sastanku su priznali da su javni sukobi unutar njihove tročlane koalicije doprinijeli usponu AfD-a, prenio je Rojters, pozivajući se na izvor iz vlade.

“Priznajemo da treba na bolji način da predočimo činjenicu da koalicija zapravo funkcioniše”, kazao je izvor.

Protest protiv AfD u Berlinu
Protest protiv AfD u Berlinufoto: Reuters

Međutim, ne radi se samo o kabinetu. Strategije o borbi protiv AfD-a dominirale su diskusijama na sastancima svih mejnstrim partija. Opcije su varirale od zabrane AfD-a do suspendovanja državnog finansiranja i pravnih mjera za sprečavanje kandidature najekstremnijih političara, ističe se u analizi.

“Ponovo imamo desničarsku ekstremističku partiju... koja želi da uništi naš slobodni, demokratski osnovni poredak, i koju nijesmo uspjeli da politički obuzdamo u posljednjih deset godina”, kazao je za Rojters konzervativni poslanik Marko Vandervic, koji se zalaže za zabranu AfD-a.

“Umjesto toga ona postaje sve veća”.

Druga strategija koja dobija sve veću podršku jeste da se sve mejnstrim partije udruže protiv AfD-a, na primjer da sve podrže jednog kandidata na izborima - što su već uspješno uradile na opštinskom nivou.

Bez konsenzusa

Međutim, za sada nema konzenzusa unutar partija ili širom političkog spektra oko najbolje strategije.

Šolc, čije su socijaldemokrate u koaliciji sa Zelenima i liberalnim Slobodnim demokratama (FDP), izgleda da mijenja narativ. Nakon što su ranije uglavnom odbijali da čak i pričaju o AfD-u, kancelar je u rijetkom javnom nastupu tog tipa priznao da je koalicija pravila pogrešne poteze.

Njegova vlada je takođe zauzela oštriji stav prema pojedinim temama koje se tiču migracije i prošlog mjeseca usvojila zakon kako bi olakšala deportaciju migranata bez zakonskog prava na azil.

Priznao da je vlada pravila pogrešne poteze: Šolc
Priznao da je vlada pravila pogrešne poteze: Šolcfoto: Reuters

Šolc je ove sedmice evocirao nacističku prošlost kako bi pozvao Njemce da se bore protiv ekstremizma zajedno i da uvide šta je zapravo AfD. “Oni koji ćute su saučesnici”, kazao je.

AfD tvrdi da je žrtva kampanje iza koje stoji država.

“Ovdje se dešava ogroman skandal: vlada koja nema ništa da ponudi u političkom smislu sada iz očaja i straha od predstojećeg izbornog uspjeha AfD-a pribjegava najsramnijim mjerama”, kazao je Hans Kristof Bernt, lider te partije u parlamentu Brandenburga.

Istorijska sudska odluka prošlog mjeseca kojom se dozvoljava prekid državnih finansija radikalnoj desničarskoj partiji Die Heimat na osnovu toga da je neustavna podstakla je debatu o tome da li bi slična mjera mogla biti preduzeta protiv AfD-a.

Treba da izbjegnemo da dodijelimo AfD-u status mučenika i moramo se boriti sa njima političkim argumentima, kazala je poslanica FDP-a Mari-Anjes Strak Cimerman

AfD je pod državnim nadzorom zbog sumnje na neustavnost.

U Tiringiji, sud je utvrdio da se lokani partijski šef Bjorn Heke može okarakterisati kao fašista. Više od milion ljudi je potpisalo peticiju u kojoj se poziva da mu se oduzme pravo da se kandiduje na izborima, u okviru procedure koja bi bila bez presedana.

Lideri AfD-a Tino Krupala i Alis Vajdel u Bundestagu
Lideri AfD-a Tino Krupala i Alis Vajdel u Bundestagufoto: Reuters

Međutim, kako podsjeća Rojters, mnogi političari su oprezni kada su u pitanju takve pravne akcije, tvrdeći da postoje velike prepreke kao i da bi proces mogao trajati godinama i na kraju biti kontraproduktivan.

“Treba da izbjegnemo da dodijelimo AfD-u status mučenika i moramo se boriti sa njima političkim argumentima”, kazao je za “Zidojče cajtung” Sven Šulce, lider konzervativaca u Saksoniji Anhalt.

Heke već koristi peticiju protiv njega.

“Ovo više nije demokratija. Ovu je polutotalitarizam u kojem živimo”, kazao je na videosnimku objavljenom na Fejsbuku.

Politka u fokusu

Ideja da se sve partije ujedine protiv AfD-a takođe rizikuje da pruži podstrek partiji omogućavajući joj da tvrdi da ne postoji prava razlika između mejnstrim partija i da se sebe predstavi kao jedinu pravu alternativu, tvrde kritičari.

Jedna strategija oko djeluje da se slažu sve mejnstrim partije jeste naglašavanje aktuelnih politika AfD-a, koje su anti-EU, antiimigranstke i osporavaju da je ljudska aktivnost uzrok klimatskih promjena.

“Treba da primoramo AfD da uđe u u kampanju i da pokaže narodu da je opasna za Njemačku i Evropu”, kazala je za Rojters Mari-Anjes Strak Cimerman, glavna kandidatkinja FDP-a na izborima za Evropski parlament.

Mnogi političari ističu izvještaj objavljen prošlog mjeseca o razgovorima između političara AfD-a i desničarskih radikala o masovnim deportacijama građana stranog porijekla.

AfD tvrdi da takvi planovi nijesu politika stranke. Međutim, ti predlozi podsjećaju na mračne nacističke prvobitne planove o deportaciji evropskih Jevreja na Madagaskar, usljed čega su stotine hiljada ljudi izašle na ulične proteste.

Navodeći rezultate istraživanja objavljene prošlog utorka, koji su pokazali da je podrška AfD-u pala na ispod 20 odsto prvi put od jula prošle godine, Rojters zaključje da su ti protesti možda imali uticaja.

Bonus video: