Estonska obavještajna služba: Rusija se priprema za vojni sukob sa Zapadom u sljedećoj deceniji

Estonija i druge baltičke države povećale su svoju vojnu potrošnju na više od dva posto vrijednosti svojih ekonomija nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., a NATO saveznici su povećali svoju prisutnost u tim zemljama

12235 pregleda 124 reakcija 15 komentar(a)
Rosin, Foto: Ministarstvo odbrane Estonije
Rosin, Foto: Ministarstvo odbrane Estonije

Rusija se priprema za vojni sukob sa Zapadom u sljedećoj deceniji, rekla danas estonska Vanjska obavještajna služba.

Sve veći broj zapadnih zvaničnika upozorava na vojnu prijetnju Rusije zemljama duž istočnog krila NATO-a, pozivajući Evropu da se pripremi ponovnim naoružavanjem, javlja agencija Rojters.

Šef obavještajne službe rekao je da se procjena temelji na ruskim planovima da udvostruči broj snaga stacioniranih duž svoje granice s članicama NATO-a Finskom i baltičkim državama Estonijom, Litvanijom i Letonijom.

"Rusija je odabrala put koji je dugotrajna konfrontacija... i Kremlj vjerovatno predviđa mogući sukob s NATO-om u sljedećih desetak godina", rekao je Kaupo Rosin novinarima prilikom objave izvještaja o prijetnjama nacionalnoj bezbjednosti Estonije.

Vojni napad Rusije kratkoročno je "vrlo malo vjerovatan", rekao je, dijelom zato što Rusija mora zadržati trupe u Ukrajini, a ostao bi malo vjerovatan ako bi, kao Rusija, i Europa gomilala snage.

"Ako nismo spremni, vjerovatnoća (vojnog ruskog napada) bila bi mnogo veća nego bez ikakvih priprema", dodao je Rosin.

Estonija i druge baltičke države povećale su svoju vojnu potrošnju na više od dva posto vrijednosti svojih ekonomija nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., a NATO saveznici su povećali svoju prisutnost u tim zemljama.

Njemačka planira da ima 4.800 vojnika spremnih za borbu u regiji do 2027. godine, u svom prvom stalnom inostranom rasporedu nakon Drugog svjetskog rata, a Rosin je rekao da se NATO i njegovi saveznici kreću u pravom smjeru da se suprotstave ruskoj prijetnji.

Rosin ne očekuje ruski proboj u Ukrajini prije predsjedničkih izbora u martu, jer bi za postizanje tog cilja trebalo mobilizovati znatno više trupa.

Govoreći o komentarima američkog potencijalnog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da ne bi branio saveznike koji ne troše dovoljno na odbranu, Rosin je rekao: "Takve izjave nikada nisu od pomoći".

Sposobnost Rusije da snabdije svoje trupe municijom i dalje nadmašuje sposobnost Ukrajine i ako se zapadna podrška ne održi ili poveća, Ukrajina vjerovatno neće moći promijeniti situaciju na bojnom polju, dodao je.

Estonska premijerka Kaja Kalas je u intervjuu za britanski list Tajms koji je objavljen 15. januara, rekla da Evropa ima između tri i pet godina da se pripremi da se Kremlj vrati kao ozbiljna vojna prijetnja na istočnom krilu NATO-a.

Bonus video: