Kovesi: Mafija krade novac EU

Glavna evropska tužiteljka traži dodatna ovlašćenja i finansiranje kako bi se suprotstavila finansijskom kriminalu u Evropskoj uniji

11975 pregleda 27 reakcija 3 komentar(a)
Laura Kovesi, Foto: Rojters
Laura Kovesi, Foto: Rojters

“Ne spavajte mirnim snom”. To je poruka glavne evropske tužiteljke kriminalnim organizacijama čija su meta sve češće Evropska unija i njen novac. Dvije godine nakon što je stupila na dužnost prve šefice Kabineta evropskog javnog tužioca (EPPO), Laura Kodruta Kovesi primjećuje “da se mafija preusmjerava, i okreće EU dotacijama i prevarama u vezi sa PDV-om”.

Šverc droge je možda bolji zaplet za Netfliksove serije, međutim ti EU finansijski zločini mogu biti izuzetno unosni. “Evropa gubi preko 50 milijardi eura godišnje samo na ovu vrstu kriminalnih aktivnosti”, kazala je Kovesijeva, koja potiče iz Rumunije.

U intervjuu iz njene kancelarije u Luksemburgu, Kovesi - koja predvodi tim od 135 tužilaca istražitelja koji sprovode ogromne prekogranične istrage o zločinima u vezi sa EU budžetom - ponovila je nedavno upozorenje Europola o tome da se na cijelom kontinentu “negira pravi stepen finansijske prevare i šta to znači za našu bezbjednost”.

Jedna od glavnih meta je Fond za oporavak i otpornost, osnovan nakon kovid pandemije kako bi se prikupile ogromne sume novca za pomoć državama da se finansijski povrate. Hiljade takvih slučajeva sada istražuje EPPO.

“Kadgod postoji organizovani kriminal, kao veliko tržište za kupovinu nezakonih droga, postoji i rasprostranjena korupcija... i u tom smislu ne postoji zemlja koja je čista”, kazala je Kovesi.

Laura Kovesi
foto: REUTERS

Međutim, pritisak na EPPO raste tokom ove važne izborne godine, a tim Kovesijeve koji se sastoji od novih članova iz Poljske - kojom sada upravlja više evropski nastrojen Donald Tusk nakon višegodišnje desničarske nacionalističke partije Pravo i pravda - i iz Švedske, koja je najavila da će se pridružiti. Jedino Mađarska nije dio EPPO napora.

Osnivanje kancelarije u Poljskoj takođe bi moglo pomoći EPPO-u u drugoj oblasti: Podizanje optužnica protiv onih koji su proglašeni krivim za zaobilaženje ruskih sankcija.

Francuska i Njemačka se zalažu za pokretanje postupka protiv kršitelja sankcija, a Kovezijeva čeka da Komisija i evropski poslanici prošire njene nadležnosti kako bi mogla da počne da radi na tome.

“Mislim da je EPPO najbolji instrument za Evropu da se uključi u borbu protiv ove vrste kriminala”, kazala je Kovesi. Međutim, ona je upozorila da budžet EPPO-a neće biti u skladu sa širenjem njegove uloge, dodajući: “Cijela struktura koja bi trebalo da štiti novac EU mora biti malo promijenjena”.

Evropski FBI?

Dok EPPO pokušava da suzbije korupciju, postoji još jedna EU agencija koja ima slično polje djelovanja - Agencija za suzbijanje prevara OLAF. I dok OLAF ne nagovještava u kolikoj mjeri su njihove finansijske preporuke dovele do povraćaja EU novca, EPPO tvrdi da je pomogao da se vrate milijarde.

“Mi smo ti koji mijenjaju pravila igre”, kazala je Kovesijeva, tvrdeći da EPPO i OLAF dobro sarađuju.

Uvijek kada postoji organizovani kriminal, kao veliko tržište za kupovinu nezakonitih droga, postoji i rasprostranjena korupcija... i u tom smislu ne postoji zemlja koja je čista, kazala je Laura Kovesi

Međutim, jedan EU diplomata je preispitivao koegzistenciju dva tijela čiji je cilj borba protiv zloupotrebe EU sredstava. “Mada EPPO možda iskreno vjeruje da može pristojno argumentovati svoju tvrdnju da im je potreban veći budžet kako bi radili svoj posao, takođe treba imati na umu da isto tako misli da veći budžet OLAF-a nužno ne odražava realne rezultate na terenu”, kazao je diplomata, koji je želio da ostane anoniman.

Kovesijeva tvrdi da bi joj dodatne finansije pomogle da stvori elitne snage finansijskih istražitelja širom bloka.

Ti planovi polako dobijaju svoje obrise. U maju, prva “EPPO akademija” počinje uz pomoć italijanske Finansijske garde, policijske agencije koja je pod ingerencijama Ministarstva finansija a ne ministarstva odbrane.

Mali broj istražitelja iz Evrope prisustvovaće obuci, u cilju stvaranja zajednice agenata koji će razmjenjivati informacije o prekograničnim slučajevima.

Međutim to ne znači da Kovesijeva želi da povrati stari federalistički san o stvaranju evropskog FBI-a.

“Cijenim ono što radi FBI, ali... mi smo Evropljani i unutar Evrope mi imamo više nego dovoljno instrumenata da zaštitimo naše građane”, kazala je ona.

Otpor pojedinih članica EU

Međutim saradnja unutar EU se ne podrazumijeva. I poslije dvije godine, pojedini EPPO istražitelji nailaze na zid, uključujući i Grčku, gdje je tim Kovesijeve radio na slučaju navodne zloupotrebe EU fondova u vezi sa željezničkom nesrećom u kojoj je stradalo 57 ljudi.

“Postoji ustavna odredba koja navodi da samo nacionalni parlament ima moć da istražuje i krivično goni članove i bivše članove grčke vlade”, kazala je Kovesijeva, dodajući da da je Komisija obaviještena kako bi izvršila pritisak na Grčku da dopuni svoje zakone.

Međutim, u sve većem broju država, ima malo ili nimalo nade da će zvaničnici promijeniti zakon na način koji dozvoljava evropskim tužiocima da se lakše obračunaju sa kriminalcima (i političarima). Nedavno objavljena studija, urađena na zahtjev Komisije, pokazala je da mnoge države članice otežavaju EPPO-u da efikasno djeluje u svojim nadležnostima, bilo da se radi o nezavisnosti ili usklađenosti sa zakonima EU.

Slovačka je, primjera radi, uvela ubrzane procedure za reformu krivičnog zakona i počela sa raspuštanjem Kabineta specijalnog tužioca koji se bavi slučajevima korupcije - uključujući one povezane sa zvaničnicima vladajuće partije Smer, na čijem čelu je Robert Fico.

“To nas prilično zabrinjava”, kazala je Kovesijeva, dodajući da je uputila pismo Komisiji u kojem je izrazila svoje bojazni.

“Imali smo istu reakciju kada je u pitanju Slovenija, gdje je vlada željela da smanji kazne za zlučajeve prevare, i gdje će mnogi slučajevi biti zatvoreni, što je de fakto amnestija”.

EPPO se takođe nalazi u delikatnoj poziciji kada je u pitanju istraživanje same Komisije.

EPPO je 2022. godine otvorio slučaj u vezi sa nabavkom vakcina nakon stotina žalbi od građana zbog Fajzergejta (kontroverze u vezi sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i onoga što je rečeno u tekstualnim porukama koje je navodno razmijenila sa izvršnim direktorom Fajzera Albertom Burlom prije nego što je EU sa tom kompanijom potpisala najveći ugovor za vakcine protiv kovida).

Međutim ne brinite, kazala je Kovesijeva, jer ukoliko se njen tim “u bilo kojem slučaju nađe pod pritiskom, za to ćete znati jer će biti objavljeno”.

Prevod: N.B.

Bonus video: