Ulaze u NATO da bi se bolje branili

Mađarski parlament ratifikovao prijem Švedske u zapadnu vojnu alijansu, čime su okončana dva vijeka vojne samostalnosti i neutralnosti te zemlje

11864 pregleda 11 komentar(a)
Ulaf Kristerson, Foto: TT NEWS AGENCY
Ulaf Kristerson, Foto: TT NEWS AGENCY

Posljednja prepreka Švedske za pridruživanje NATO-u uklonjena je juče nakon što je mađarski parlament odobrio ulazak te zemlje. Time je okončano 200 godina tokom kojih je vojna samostalnost i neutralnost dva svjetska rata pomogla Stokholmu da izgradi reputaciju neutralnog mirotvorca i zaštitnika ljudskih prava.

Glasanjem u mađarskom parlamentu okončani su mjeseci odgađanja kako bi se finalizovala promjena bezbjednosne politike Švedske, a uslijedilo je nakon posjete švedskog premijera Ulfa Kristersona u petak tokom koje su dvije zemlje potpisale dogovor o naoružanju.

Kristerson je sinoć na konferenciji za novinare kazao da Švedska ostavlja za sobom 200 godina neutralnosti i vojnog nesvrstavanja. “To je veliki korak i nešto što treba shvatiti ozbiljno”.

“Ulazimo u NATO kako bismo još bolje branili ono što jesmo i ono u šta vjerujemo. Branimo našu slobodu, našu demokratiju i naše vrijednosti, zajedno sa ostalima”, kazao je on.

Orban tokom jučerašnjeg glasanja o ulasku Švedske u NATO
Orban tokom jučerašnjeg glasanja o ulasku Švedske u NATOfoto: REUTERS

Članstvo Švedske u NATO-u podržalo je 188 poslanika u mađarskom parlamentu, šest je bilo protiv a uzdržanih nije bilo.

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana suočila se sa pritiskom NATO saveznica da podrži prijem Švedske u vojni savez.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odmah je pozdravio ratifikaciju u mađarskom parlamentu.

“Članstvo Švedske će nas sve učiniti snažnijim i bezbjednijim”, objavio je na mreži X.

Ulazak Švedske u NATO osnažiće bezbjednost Sjedinjenih Država i alijanse u cjelini, kazao je američki ambasador u Budimpešti Dejvid Presman nakon glasanja u parlamentu. On je istakao da je ratifikacija “od strateškog značaja” i za Mađarsku.

Stokholm je odustao od svoje politike nesvrstavanja u zamjenu za veću bezbjednost unutar NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Nakon što je Švedska slijedila Finsku i odlučila da se pridruži NATO-u, predsjednik Rusije Vladimir Putin je zapravo doprinio onome što je pokušao da spriječi kada je pokrenuo rat na Ukrajinu - širenju zapadne vojne alijanse, kazali su zapadni lideri.

“Što se tiče Rusije, jedino što možemo očekivati je da im se neće dopasti što Švedska postaje članica NATO-a”, rekao je Kristerson. “Šta će oni još uraditi povodom toga, ne možemo znati. Spremni smo na sve moguće scenarije”.

Švedska donosi vrijedne resurse poput modernih podmornica rađenih u skladu sa uslovima u Crnom moru i značajnu flotu bombardera domaće proizvodnje

Mada je Finska postala NATO članica prošle godine, Švedska je morala da čeka dok su Turska i Mađarska, koje su u boljim odnosima sa Rusijom od ostalih članica alijanse, uložile prigovore.

Turska je odgađala ratifikaciju švedskog članstva zahtijevajući snažniju akciju protiv militanata iz Radničke partije Kurdistana za koje je tvrdi da borave u Švedskoj.

Kako bi udovoljila Turskoj, Švedska je promijenila svoje zakone i ublažila pravila u vezi sa prodajom oružja, podsjeća Rojters. Predsjednik Tajip Erdogan je ratifikaciju takođe vezao za američko odobrenje prodaje bombardera F-16 Turskoj, a Ankara sada očekuje pristanak Kongresa SAD.

Odugovlačenje Mađarske je bilo manje jasno, a Budimpešta je više izražavala nezadovoljstvo zbog švedskih kritika u vezi sa pravcem demokratskog razvoja pod nacionalističkim premijerom Orbanom nego što je navodila konkretne zahtjeve.

Prijem Švedske, koja nije učestvovala u ratu od 1814, i Finske je najznačajnije širenje NATO-a od njenog ulaska u Istočnu Evropu 1990-ih.

Mada je Švedska proteklih decenija pojačala saradnju sa Alijansom, doprinoseći operacijama poput one u Avganistanu, njeno članstvo će pojednostaviti planiranje odbrane i saradnju na sjevernom obodu NATO-a.

“NATO dobija članicu koja je ozbiljna i uklanja faktor neizvjesnosti u Sjevernoj Evropi”, kazao je za Rojters Robert Dalsjo, viši analitičar u švedskoj Agenciji za odbrambena istraživanja.

“Švedska dobija bezbjednost koju joj pruža grupa... uz podršku američkog nuklearnog odvraćanja”.

Švedska takođe donosi vrijedne resurse poput modernih podmornica rađenih u skladu sa uslovima u Crnom moru i značajnu flotu bombardera domaće proizvodnje. Ta zemlja, kako ističe Rojters, povećava vojnu potrošnju i ove godine bi trebalo da ostvari NATO cilj od dva odsto BDP-a.

Ratifikaciju članstva bi trebalo da potpiše predsjednici države i parlamenta u roku od nekoliko danam, nakon čega slijede ostale formalnosti, poput podnošenja dokumentacije u Vašingtonu, što će vjerovatno biti brzo završeno.

Mada članstvo u NATO-u ne djeluje kontroverzno, pojedini Šveđani strahuju da to znači suštinsku promjenu identiteta.

“Švedski glas koji je kroz istoriju bio snažan kada su u pitanju teme mira i razoružavanja izgleda da je utihnuo”, kazala je za Rojters Kerstin Bergel, predsjedavajuća Švedskog udruženja za mir i arbitraciju, uglednog mirovnog pokreta od 1883.

“Cilj mira je dio našeg DNK”, dodala je.

Veteranski diplomata Jan Elijason, bivši šef diplomatije i zamjenik generalnog sekretara UN, kazao je da je upravo zbog Švedske neutralnosti mogao da posreduje u nizu globalnih konflikata.

Poput mnogih Šveđana njegove generacije, Elijason je kazao da je ponosan na reputaciju njegove zemlje kao moralne sile, čije je otjelotvorenje bio bivši premijer Ulof Palme, glasni pristalica borbe protiv aparthejda u Južnoj Africi koji je ubijen u Stokholmu 1986.

Međutim, on je istakao da je ruska invazija na Ukrajinu uticala na javno mnjenje i njegov stav.

“Vidjeli smo svojim očima... užasna vojna agresija na drugu zemlju a mi smo se nažalost našli u poziciji da je naša odbrana relativno nepripremljena”, kazao je Elijason.

“Agresija, ratni zločini, ulazak Finske i demokratija. To je za mene bilo dovoljno”.

Bonus video: