AFP: Makron načeo tabu temu jer nije isključio mogućnost slanja evropskih vojnika u Ukrajinu, strateška poruka Putinu

Hipotetičko slanje trupa u Ukrajinu, na bilateralnoj osnovi, bilo bi povezano sa "pet kategorija akcija" koje su identifikovane kao prioriteti za Evropljane.

16348 pregleda 104 reakcija 30 komentar(a)
Makron, Foto: Reuters
Makron, Foto: Reuters

Predsjednik Francuske Emanuel Makron načeo je tabu temu time što nije isključio mogućnost slanja evropskih vojnika u Ukrajinu, jer je želio da pošalje strateški signal ruskom kolegi Vladimiru Putinu, u trenutku kada je Kijev u velikim ratnim poteškoćama, ocijenila je danas agencija Frans pres (AFP).

"Danas nema konsenzusa da se kopnene trupe pošalju na zvaničan i odobren način. Ali se ništa ne smije isključiti. Učinićemo sve što je neophodno da obezbijedimo da Rusija ne može da pobijedi u ovom ratu", rekao je Makron u ponedjeljak uveče poslije sastanka o Ukrajini.

To hipotetičko slanje trupa u Ukrajinu, na bilateralnoj osnovi, bilo bi povezano sa "pet kategorija akcija" koje su identifikovane kao prioriteti za Evropljane.

To su - sajber odbrana, ko-proizvodnja oružja i municije u Ukrajini, podrška Ukrajini na njenoj granici sa Bjelorusijom slanjem snaga koje nisu vojne, operacije čišćenja mina i odbrana zemalja ugroženih ruskom ofanzivom u Ukrajini, kao što je Moldavija.

Jasno je da to ne bi bile snage namijenjene direktnoj borbi protiv Rusa, pojasnio je danas izvor blizak francuskim vlastima.

"Govorimo o misijama obuke", rekao je danas litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas.

"U pitanju je strateška dvosmislenost i slanje jasnog signala Rusiji. Ako dođe do intenziviranja sukoba i Ukrajina rizikuje da bude uništena, ništa nije isključeno, čak i ako za sada nema govora o slanju kopnenih snaga", rekao je stručnjak za zemlje centralne i istočne Evrope Rome Le Kiniju.

Francuski vojni istoričar Mišel Goja rekao je da to nesumnjivo predstavlja "verbalno zaoštravanje" i dodao da se ne smije sa Rusijom uzdržavati ni od čega, jer je to kao u igri pokera.

Zapadnjaci su već raspoređeni u Ukrajini "u malom broju i to su dobrovoljci ili specijalne snage", rekao je za AFP Aleksandar Gabujev, direktor Evroazijskog centra Karnegi za odsjek o Rusiji.

On je dodao da je njihovo prisustvo ograničeno i nezvanično.

Slanje zapadnih trupa na teren do sada je bio apsolutni tabu, a zemlje članice NATO žele da izbjegnu zaoštravanje sa Rusijom.

Međutim, došlo je određenog preokreta, sa postepenim povećanjem količine oružja isporučenog Ukrajini. Posebno je riječ o slanju francuskih i britanskih krstarećih raketa dugog dometa, sposobnih da pogode ciljeve u Rusiji, što se prije dvije godine smatralo nezamislivim.

Predlog Makrona dolazi pošto se Ukrajina nalazi u "izuzetno teškoj situaciji", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kijev ređa neuspjehe na istočnom frontu u sukobima protiv ruske vojske, čekajući zapadno oružje neophodno za opstanak, dok američki Kongres još uvijek blokira 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

U tom zabrinjavajućem kontekstu, izjava Makrona predstavlja "važan politički signal".

"Poruka je trostruka - Ukrajincima poručujemo da smo spremni da rizikujemo zajedno sa njima, a Rusiji da je rat veoma važno pitanje za Evropu. Javnom mnjenju govorimo da su izazovi takvi da se ne može isključiti ni ta mogućnost". rekao je bivši zamjenik generalnog sekretara NATO, Francuz Kamij Gran.

Iz evropskih vojnih izvora saznaje se da su SAD bile prilično naklonjene tom predlogu, koji su evropski saveznici proučavali nekoliko nedjelja.

Slovački premijer Robert Fico potvrdio je postojanje debate između Evropljana o toj hipotezi.

"Postoje zemlje koje su spremne da pošalju svoje vojnike u Ukrajinu, druge kažu 'nikada' - Slovačka je jedna od njih - a treće smatraju da taj predlog treba proučiti", rekao je Fico u ponedjeljak uveče.

U stvari, većina glavnih zainteresovanih strana danas se brzo distancirala od tog scenarija.

Nemački kancelar Olaf Šolc je rekao da neće biti trupa na terenu, niti vojnika iz evropskih i država članica NATO na tlu Ukrajine.

Madrid, Prag i Varšava su takođe odbacili tu perspektivu.

NATO "ne planira" da pošalje borbene trupe u Ukrajinu, rekao je danas zvaničnik Alijanse.

Slanje trupa u Ukrajinu trenutno "nije na stolu", izjavio je danas švedski premijer Ulf Kristerson, čija će zemlja uskoro postati 32. članica NATO.

Velika Britanija je potvrdila da ne planira "veliko raspoređivanje" trupa u Ukrajini pored "malog broja" ljudi koji su već tamo "kako bi podržali ukrajinske oružane snage, posebno u smislu medicinske obuke".

Upitan o riziku od direktnog sukoba između NATO i Rusije u slučaju vojnog prisustva u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio da "u tom slučaju ne treba govoriti o vjerovatnoći, već o neizbježnosti".

Bonus video: