Separatistička proruska moldavska regija Pridnjestrovlje 28. februara je zatražila "zaštitu" od Rusije, prenosi Moldavski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Na velikom sastanku u Tiraspolju, koji su moldavske vlasti opisale kao "prevaru", rukovodstvo pridnjestrovske secesionističke regije usvojilo je rezoluciju u kojoj se moldavske vlasti kritikuju zbog "pritiska" i traže od ruskog parlamenta "zaštitne mjere" za pridnjestrovsku regiju.
Meuđutim, kongres takozvanih "lokalnih izabranih zvaničnika na svim nivoima" koji je sazvao pridnjestrovski lider Vadim Krasnoselski nije uputio nikakav poziv Ruskoj Federaciji da pripoji taj region, kao što je bivši pridnjestrovski zvaničnik spekulisao u objavi na društvenim mrežama.
Nekoliko tačaka iz završne deklaracije kongresa, uključujući i onu o "zaštitnim mjerama" koje se zahtijevaju od dva doma ruskog parlamenta, Savjeta Federacije i Državne Dume, objavljeno je na Telegram mreži Sputnjika Moldavije, koja ima pristup regionu, piše Moldavski servis RSE.
Prema ovom izvoru, učesnici događaja su takođe odlučili da apeluju na generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN), Evropski parlament, Međuparlamentarnu skupštinu Zajednice nezavisnih država (ZND), OEBS i druge da zatraže od moldavskih vlasti da zaustave navodni "ekonomski rat" protiv regiona i da se "vrate na pravi dijalog" sa Pridnjestrovljem.
Kako je RSE objavio još u februaru prošle godine, sa pripremom nove ruske ofanzive u Ukrajini, naglašena su strahovanja da će Rusija pokušati da iskoristi sva krizna žarišta, ne samo Ukrajinu.
Moldavija je najslabija karika u tom lancu. Na granici sa Ukrajinom, politički podijeljena i nestabilna zbog proruske separatističke regije Pridnjestrovlje, najsiromašnija u Evropi, Moldavija je na "prvoj liniji" ruske ekspanzije.
Predsjednica Moldavije: Želimo mirno rješenje za zamrznuti sukob
Vlada u Kišinjevu je prije nego je Pridnjestrovlje pozvalo na "rusku zaštitu" ocijenila da su "sve rasprave u Tiraspolju prevara".
Odgovarajući na pitanje RSE u Tirani, prije objavljivanja rezolucije u Tiraspolju, predsjednica Maja Sandu rekla je da je Moldavija odlučna da mirno riješi "zamrznuti" pridnjestrovski sukob i da se preduzimaju "mali koraci" za ekonomsku reintegraciju regiona.
Predsjednica Sandu boravi u Tirani na sastanku sa liderima zemalja Zapadnog Balkana i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
U Kišinjevu je portparol vlade Daniel Voda prethodno rekao da su pridnjestrovski sastanak i njegove zahtjeve "očigledno organizovali iz Kremlja, kako bi stvorili histeriju, uključujući i masovne medije".
Dan prije ovog događaja Tiraspolj je posjetio zvaničnik američkog Stejt Departmenta Kristofer Smit, zamjenik sekretara za istočnu Evropu, politiku i regionalne poslove u Birou za evropska i evroazijska pitanja.
Pridnjestrovski lider Krasnoselski rekao je Smitu da će Kišinjev izvršiti ekonomski "pritisak" na region. Prije odlaska u Tiraspolj, Smit je razgovarao sa zvaničnicima moldavske vlade.
Bez obraćanja direktno Putinu
U komentaru nakon sastanka u Tiraspolju, bivši potpredsjednik moldavske vlade za reintegraciju, Aleksandru Flenčea, rekao je za RSE da je jedina stvar koja je bitna u cijeloj rezoluciji pridnjestrovskih vlasti ona u kojoj od Rusije traže "zaštitne mjere" .
"Ali i pored toga vidimo da je to mnogo umjerenija poruka u odnosu na onu koju je odobrio prethodni kongres, iz 2006. godine – tada su tražili priznanje Pridnjestrovlja kao nezavisne države", rekao je Flenčea.
On vjeruje da su lideri u Tiraspolju pokazali suzdržanost sada "kada se pola svijeta udružilo protiv Rusije" zbog ruske agresije na Ukrajinu. Isto tako, Flenčea smatra značajnim to što je sastanak u Pridnjestrovlju uputio poziv Savjetu Federacije i Državnoj Dumi, ali ne i ruskom predsjedniku.
"Da je zaista želio i očekivao praktične mjere nakon ovakvog pristupa, da je želio promjenu geopolitičkog statusa kvo, obratio bi se direktno Vladimiru Putinu", rekao je Flenčea.
Kongres poput ovog od 28. februara 2024. nije održan na lijevoj strani Dnjestra od 2006. godine, kada su "lokalni izabranici" iz Pridnjestrovlja zatražili nakon "referenduma", priključenje regiona Ruskoj Federaciji. Ali to se nije dogodilo, a Rusija je ostavila zahtjev Pridnjestrovljana bez odgovora.
Analiza o mogućoj hibridnoj operaciji Rusije protiv Moldavije
Institut za ratne studije (ISW) 23. februara je objavio novu analizu u kojoj upozoravaju da Rusija možda priprema hibridnu operaciju protiv Moldavije.
"Proruska otcijepljena regija Pridnjestrovlje mogla bi organizovati referendum o pripajanju Rusiji 28. februara. Izgovor za takav poziv bila bi navodna potreba da se zaštite ruski građani i 'sunarodnici' u Pridnjestrovlju od prijetnji Moldavije ili NATO-a", stoji u upozorenju ISW-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi, u najopasnijoj situaciji, proglasiti rusku aneksiju Pridnjestrovlja tokom svog planiranog obraćanja ruskoj Saveznoj skupštini 29. febraura, iako se to čini malo vjerovatnim, piše ISW.
"Vjerovatnije je da će Putin pozdraviti svaku akciju koju preduzme pridnjestrovski kongres poslanika i ponuditi zapažanja o situaciji", dodaju.
ISW piše da nije primijetio jasne naznake ruskih vojnih priprema za intervenciju u Pridnjestrovlju ili Moldaviji uopšte, iako je moguće da traju tajne pripreme.
Pridnjestrovlje je proglasilo nezavisnost od Moldavije prije raspada Sovjetskog Saveza 1991., a do jula 1992. moldavske snage su ratovale protiv separatista koje je podržavala Moskva.
Kišinjev od tada nije povratio kontrolu nad Pridnjestrovljem iako je on međunarodno priznat kao dio Moldavije.
Bonus video:
