Jasna poruka da je NATO nuklearni savez

Kremlj izjavu Jensa Stoltenberga o raspoređivanju većeg broja nuklearnog oružja smatra “eskalacijom tenzija”

26740 pregleda 69 reakcija 12 komentar(a)
Jens Stoltenberg, Foto: REUTERS
Jens Stoltenberg, Foto: REUTERS

Kremlj je juče saopštio da je izjava NATO šefa Jensa Stoltenberga da taj vojni savez razgovara o raspoređivanju više nuklearnog oružja “eskalacija tenzija”.

Stoltenberg je za britanski “Telegraf” rekao da se NATO članice, suočene sa rastućom prijetnjom od Rusije i Kine, konsultuju o raspoređivanju više nuklearnog oružja, izvlačenju iz skladišta i stavljanju u stanje borbene gotovosti, prenio je Rojters.

“Neću ulaziti u operativne detalje o tome koliko nuklearnih bojevih glava treba da bude operativno, a koliko treba da bude skladišteno, ali moramo da se konsultujemo o ovim pitanjima. Upravo to i radimo”, rekao je Stoltenberg za “Telegraf”. “Transparentnost pomaže u prenošenju jasne poruke da smo, naravno, nuklearni savez”, dodao je.

Nuklearno ouzje
foto: Graphic News

“Cilj NATO-a je, naravno, svijet bez nuklearnog oružja, ali dok god nuklearno oružje postoji, ostaćemo nuklearni savez, jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO ne, je opasniji svijet”.

Stoltenberg je prošle nedjelje rekao da je nuklearno oružje “krajnja sigurnosna garancija” NATO-a i sredstvo za očuvanje mira.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je juče da Stoltenbergovi komentari djeluju da su u suprotnosti sa izjavom izdatom tokom vikenda na konferenciji u Švajcarskoj u kojoj se ističe da je svaka prijetnja upotrebom nuklearnog oružja u kontekstu Ukrajine neprihvatljiva.

Dmitrij Peskov
foto: REUTERS

Razgovori u Švajcarskoj održani na inicijativu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, predstavljeni su kao “mirovni samit”, iako Moskva nije bila pozvana.

“Ovo nije ništa drugo do još jedna eskalacija tenzija”, kazao je Peskov povodom izjave generalnog sekretara NATO-a.

Šef ruske spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin kazao je ranije juče da Stoltenbergova izjava ima za cilj “širenje straha”, ali da bi Moskva tim riječima trebalo da pristupi “smireno”.

NATO je kasnije, kako prenosi Rojters, pokušao da pojasni Stoltenbergove izjave ističući da nema značajnije promjene nuklearnog pozicioniranja.

“NATO je posvećen bezbjednom, sigurnom i efikasnom nuklearnom odvraćanju”, kazao je portparolka NATO- Farah Daklalah.

“U tu svrhu, imamo tekući program modernizacije za zamjenu zastarjelog oružja i aviona”, rekla je. “Pored toga, nema značajnih promjena u našem nuklearnom odvraćanju”.

Rusija, koja je poslala trupe u Ukrajinu 2022, tvrdi da SAD i njihovi evropski saveznici guraju svijet do ivice nuklearnog sukoba snabdijevajući Ukrajinu oružjem vrijednim milijarde dolara, od kojeg se neko koristi na ruskoj teritoriji. Predsjednik Vladimir Putin je kazao da je Rusija tehnički spremna za nuklearni rat, i da Moskva može upotrijebiti nuklearno oružje da bi se odbranila u ekstremnim okolnostima.

Prema juče objavljenom izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje nastavilo je sa njegovom modernizacijom i sa razvojem novih sistema naoružanja, a sve je veći broj nuklearnih glava koje su spremna za trenutnu upotrebu.

U izvještaju za 2024. o nuklearnom oružju u svijetu, Sipri piše da je tih devet nuklearnih sila - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael - u januaru ove godine posjedovalo ukupno 12.121 nuklearnu bojevu glavu.

Gotovo 90 odsto nuklearnog oružja je u rukama SAD (5.044) i Rusije (5.580). Taj broj se na obje strane malo smanjio u odnosu na januar 2023. Broj razmještenih bojevih glava je na obje strane sličan, SAD imaju 1.770, a Rusija 1.710.

Uz to, obje zemlje imaju i po više od 1.000 nuklearnih glava koje su rashodovane, ali nijesu demontirane.

Kina je svoj nuklearni arsenal sa 410 nuklearnih glava u januaru 2023. godine, povećala na 500 u januaru ove godine.

“Kina širi svoj nuklearni arsenal brže od bilo koje zemlje”, rekao je Hans Kristensen, stručnjak Sipri za oružje za masovno uništenje. U zavisnosti od toga kako planira da oblikuje svoje snage, Kina bi, iako će njen ukupni nuklearni arsenal i dalje biti manji, do kraja decenije mogla da ima podjednak broj interkontinentalnih balističkih projektila kao i Rusija ili SAD, rekao je Kristensen.

Jedine dvije evropske nuklearne sile, Francuska i Velika Britanija, imaju 290, odnosno 225 nuklearnih glava.

Indija ima 172, Pakistan 170, Sjeverna Koreja 50 i Izrael 90, iako ta zemlja zvanično ne priznaje da ima nuklearno oružje.

Sipri napominje da su podaci o nuklearnim kapacitetima Sjeverne Koreje nepouzdani i da je ta zemlja proizvela dovoljno fisionog materijala za 90 nuklearnih glava, ali da je ipak vjerovatnije da ih ima oko 60.

Bonus video: