U Belgiji su vlasnici skupih golubova za trke, čije je uzgajanje tamo masovan, tradicionalan hobi, duboko zabrinuti zbog talasa krađa svojih ljubimaca.
Zbog lopova, skupim dronovima osmatraju i traže sigurnosne slabosti svojih potkrovlja gdje se te vrijedne ptice čuvaju, postavljaju laserske senzore koji aktiviraju alarme te kamere povezane s mobilnim telefonima.
Nekad su trke golubova bile razonoda uz nagradu poput krigle u lokalnoj pivnici, ali danas su golubovi - takmičari sve vrednija roba. Najskuplji golub prije nekoliko godina prodan je za 1,6 milliona eura, i to belgijski, jer tamošnji golubari važe za najuspješnije na svijetu.
Najbolji primjerci ukradeni su čak i iz najzaštićenijih golubarnika u talasu nerješenih provala u poslednje vreme, a ova zima je "kritična", rekao je za Asošijeted pres Paskal Bodenžijen, šef Belgijske federacije golubara, i sam pogođen krađom. "Ne prođe nedelja, a da negjde ne bude krađe golubova. Cijene po ptici u preprodaji variraju od 1.000 do 100.000 evra".
Iz jednog golubarnika je prošle nedelje ukradeno golubova vrijednosti od oko 100.000 evra, a još nema hapšenja. U preprodaji takvi golubovi koštaju 1.000 do 100.000 evra - pojedinačno.
Emocionalni gubitak je često najteži za one koji se bave tim hobijem koji zahtjeva svakodnevnu njegu, i to decenijama.
Trkačka karijere je za otete golubove završena jer ne mogu na trku bez dokumenata koji se pažljivo proveravaju, a ni na aukciju, gdje su cijene za najbolje redovno petocifrene, a ponekad i šestocifrene.
Jedina opcija za ukradene golubove je parenje ili šverc u zemlje evropskog istoka. Prije nekoliko godina su lopovi uhvaćeni u Rumuniji, a osuđeni u Belgiji gdje njihovom vlasniku, policajcu Bodenžijenu, ni danas nema utjehe jer je posle šest decenija bavljenja golubovima izgubio najbolje trkače koji nisu nađeni.
Bodenžijen, penzionisan prošle godine, posebno se žali što vlasti, čak i njegova policija, krađu golubova, ma koliko bili dragocjeni, tretira kao krađu živine, te nema ni temeljnije istrage.
Zato sada golubarski savez upozorava svoje članove da budu posebno oprezni - do te mjere da s nepozantima ne razgovaraju o svom hobiju.
"Ako vidite da se nešto dešava oko kuće ili oko golibarnika, ili vidite nepoznate automobile, odmah zapišite registarske tablice, fotografišite i eventualno pozovite policiju", preporučuje savez.
Ali za uzgajivače to je gubitak načina života jer umjesto blaženstva dok gledaju svoje ptice i njeguju ih, moraju oprezno da se osvrću da vide da li je neko u blizini golubarnika.
Kamere, senzori, alarmi. Sve vrijeme, kada idu negdje, moraju gledati aplikaciju da bi preko kamera provjeravali stanje svog golubarnika. A još im je teže ako se aktivira alarm, te se hitno mora do golubarnika da se provjeri šta je bilo, a to je veliki stres, rekao je Bodenžijen.
Dok u svoj hobi moraju da ulažu hiljade evra da bi sprečili potencijalne lopove, mnogi golubari za koje je to previše, odustaju od golubova ma šta mislili i osjećali.
Bonus video:
