Kraj politike zaštite klime, carine na evropsku robu, novi imperijalizam koji se između ostalog izražava u svojatanju prava na Panamski kanal i Grenland: Donald Tramp je otjelotvorenje najgorih strahova njemačkih političara.
Uprkos tome, njemački kancelar Olaf Šolc odlučio je da pošalje čestitku i da novom američkom predsjedniku poželi "snagu i uspjeh" u obavljanju predstojećih zadataka. U pismu je dodao: "Zajedno možemo da pružimo ključne poticaje za slobodu, mir i bezbjednost, kao i za blagostanje i ekonomski razvoj s obje strane Atlantika."
Ipak, Šolc nije bio prisutan u Vašingtonu, kao ni Fridrih Merc vođa opozicionih Demohrišćana (CDU/CSU). Tramp je, s druge strane, pozvao političke istomišljenike, poput italijanske premijerke Đorđe Meloni i argentinskog predsjednika Havijera Mileija.
Osjetljiv diplomatski izvještaj
Većina njemačkih političara dala je da se nasluti ili otvoreno izjavila da bi u Bijeloj kući radije vidjeli Kamalu Haris iz redova američkih Demokrata. S jednim izuzetkom: desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) raduje se Trampu. Trampov čovjek od povjerenja Ilon Mask javno na svojoj platformi Iks promoviše AfD u sred kampanje za njemačke izbore krajem februara ("Samo AfD može da spasi Njemačku"), a kancelara Šolca nazvao je "nesposobnim glupanom".
Napetosti u transatlantskim odnosima dodatno je zaoštrila kontroverzna procjena njemačkog ambasadora u SAD Andreasa Mihaelisa. Izvještaj namijenjen ministarki spoljnih poslova Analeni Berbok procurio je u medije i sadrži oštru kritiku na račun Trampa. U njemu se navodi da Tramp sprovodi "agendu maksimalnog narušavanja" odnosa. Demokratski temelji i američki sistem podjele vlasti su, kako se dodaje, u velikoj mjeri oslabljeni dolaskom Trampa u Bijelu kuću. Takav stav dolazi od čovjeka koji je trebalo da predstavlja njemačku vladu na Trampovoj inauguraciji.
NE PROPUSTITE
Fridrih Merc opisao je taj izvještaj kao katastrofu za njemačko-američke odnose. "To je veliki udarac za ugled nemačke vlade u Vašingtonu. Takva vlada neće brzo pronaći sagovornike u Vašingtonu", rekao je Merc u intervjuu za javni servis Dojčlandfunk.
Merc: Evropljani moraju biti ujedinjeni
Dok je Olaf Šolc u početku zauzeo konfrontacioni stav prema Trampu i, recimo, oštro kritikovao Trampove pretenzije na Grenland, Fridrih Merc je od samog početka pokazao fleksibilniji pristup problematici zvanoj Tramp. Prema ispitivanjima javnog mnjenja, Merc ima dobre šanse da postane kancelar nakon izbora 23. februara i tada će kao njemački premijer morati direktno da sarađuje sa Trampom.
Merc želi da Trampu pristupi "kao ravnopravan partner" i naglašava važnost udruživanja evropskih interesa. Na pitanje DW o očekivanjima od Trampa, Merc je u Berlinu na sastanku lidera Evropske narodne stranke izjavio: "Dokle god evropske članice budu ujedinjene, svijet će ih, uključujući i SAD, poštovati. Ako ostanemo podijeljeni, niko nas neće shvatati ozbiljno. Ovo je, po mom mišljenju, posljednji poziv na akciju. Zato moramo da djelujemo."
U svojeručno napisanoj čestitki Trampu, Merc je između ostalog napisao: "Ako mi njemački narod da mandat za kancelarsku poziciju, jedan od mojih prioriteta biće da radim s Vama na novom poglavlju u našim odnosima."
Habek: Evropa je spremna na carine
Reagujući na Trampove prijetnje uvođenjem carina na uvoz, Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) već upozorava na ozbiljne posljedice.
"Posljedice novih američkih carina bile bi ozbiljne za njemačku privredu", rekla je direktorka DIHK Helena Melnikov za dnevnik Rajniše post. U Njemačkoj svako četvrto radno mjesto zavisi od izvoza, a u industriji svako drugo.
Ministar privrede Robert Habek iz redova Zelenih od početka zauzima borbeni stav: "Evropa je spremna. Ako Amerikanci uvedu carine, što ne želim i ne očekujem, Evropa će svakako biti sposobna da odgovori kontramjerama, uključujući i one koje će pogoditi američku privredu", izjavio je Habek za DW.
Habek, koji je zadužen i za zaštitu klime, za jedan drugi medij komentarisao je i najavu izlaska SAD iz Pariskog sporazuma o klimi: "Smatram da je to fatalni signal za svijet." Ali, čak i u Njemačkoj Habek mora da se suoči s tim da tema zaštite klime sve više gubi na važnosti u izbornim kampanjama.
Ko je bio pozvan, a ko nije
Bivša kancelarka Angela Merkel iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) sakupila je zanimljiva iskustva s Donaldom Trampom tokom njegovog prvog mandata. Ona se ponovo zauzela za nastavak bliskog partnerstva sa SAD. U svojoj nedavno objavljenoj autobiografiji otvoreno je govorila o poteškoćama koje je imala s Trampom. Međutim, transatlantsko partnerstvo danas je, prema njenim rečima, još važnije nego prije nekoliko godina. Prije nekoliko dana, na novogodišnjem prijemu CDU u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, rekla je: "Samo uz SAD i unutar NATO možemo da obezbijedimo da Putin ne pobijedi u ratu i da Ukrajina opstane kao nezavisna država."
Ali, Tramp je nagovijestio da planira da prekine podršku Ukrajini i da s Putinom dogovori brz završetak rata, što bi moglo da zahtijeva teritorijalne ustupke Kijeva.
Zahvaljujući Trampu AfD se osjeća ojačano. Doduše, nijedna druga stranka u Bundestagu ne želi da sarađuje s tom strankom koja se djelimično vodi kao ekstremno desničarska, ali po pitanjima migracija i energetske politike AfD i Tramp dijele slične stavove. Ipak, iz AfD-a povremeno dolaze i antiameričke izjave.
Trampova povezanost s AfD-om bila je vidljiva i u Vašingtonu: dok kancelar Olaf Šolc nije bio pozvan na inauguraciju, prisustvovali su političari AfD-a Tino Krupala i Beatriks fon Štorh koje je na inauguraciju pozvala Republikanska stranka.
Bonus video:
