U trenutku kada se njen svijet srušio prije tri godine, Stefani Mistre pronašla je svoju 15-godišnju ćerku Mari beživotnu u spavaćoj sobi, gdje je izvršila samoubistvo.
“U djeliću sekunde sam iz svjetlosti ušla u mrak”, kazala je Mistre za agenciju Asošiejtid pres, opisujući dan u septembru 2021. godine koji je označio početak njene borbe protiv TikToka, aplikacije za koju tvrdi da je gurnula njenu kćerku u očaj.
Pretražujući sadržaje u telefonu svoje ćerke nakon njene smrti, Mistre je otkrila video-snimke koji promovišu metode samoubistva, tutorijale i komentare koji podstiču korisnike da idu dalje od “običnih pokušaja samoubistva”. Rekla je da je TikTokov algoritam uporno prikazivao takav sadržaj njenoj ćerki.
“Bilo je to ispiranje mozga”, rekla je Mistre, koja živi u Kasiju, blizu Marseja, na jugu Francuske. “Normalizovali su depresiju i samopovređivanje, pretvarajući ih u izopačeni osjećaj pripadnosti.”
Sada Mistre i još šest porodica tuže TikTok Francuska, optužujući platformu da nije uspjela da moderira štetan sadržaj i da je izložila djecu sadržajima koji ugrožavaju život. Od sedam porodica, dvije su izgubile dijete.
Na pitanje o tužbi, iz TikToka je saopšteno da njihove smjernice zabranjuju bilo kakvu promociju samoubistva i da zapošljava 40.000 profesionalaca za povjerenje i bezbjednost širom svijeta - od kojih su stotine moderatori koji govore francuski - kako bi uklonili opasne objave. Kompanija je takođe navela da korisnike koji pretražuju video-snimke povezane sa samoubistvom upućuje na službe za brigu o mentalnom zdravlju.
Prije nego što se ubila, Mari le Tiek je napravila nekoliko video-snimaka kako bi objasnila svoju odluku, navodeći razne teškoće u svom životu.
Njena majka takođe tvrdi da je Mari bila izložena stalnom maltretiranju i uznemiravanju, kako u školi, tako i na internetu. Pored tužbe protiv TikToka, 51-godišnja majka i njen suprug podnijeli su krivičnu prijavu protiv pet Marinih školskih drugova i njene srednje škole.
Bilo je to ispiranje mozga. Normalizovali su depresiju i samopovređivanje, pretvarajući ih u izopačeni osjećaj pripadnosti, kazala je Mistre
Ipak, Mistre najviše okrivljuje TikTok i tvrdi da je ta aplikacija “u rukama empatičnog i osjetljivog tinejdžera, koji ne može da razlikuje šta je stvarno a šta nije, poput tempirane bombe”.
Naučnici nijesu uspostavili jasnu vezu između društvenih mreža i problema mentalnog zdravlja ili psiholoških povreda, rekao je za AP Gregoar Borst, profesor psihologije i kognitivne neuronauke na Univerzitetu u Parizu.
“Vrlo je teško dokazati jasnu uzročno-posljedičnu vezu u ovom području”, rekao je Borst, pozivajući se na vodeću recenziranu studiju koja je utvrdila da se samo 0,4% razlika u blagostanju tinejdžera može pripisati korišćenju društvenih mreža.
Pored toga, Borst je istakao da trenutne studije ne sugerišu da je TikTok štetniji od konkurentskih aplikacija kao što su Snepčat, X, Fejsbuk ili Instagram.
Mada većina tinejdžera koristi društvene mreže bez značajnih štetnih posljedica, pravi rizici, prema riječima Borsta, leže kod onih koji se već suočavaju sa izazovima kao što su maltretiranje ili nestabilnost u porodici.
“Kada tinejdžeri već imaju loše mišljenje o sebi i provode vrijeme izloženi iskrivljenim slikama ili štetnim društvenim poređenjima”, to može pogoršati njihovo mentalno stanje, rekao je Borst.
Advokatica Lori Butron-Marmion, koja zastupa sedam porodica koje tuže TikTok, kazala je da se njihov slučaj zasniva na “opsežnim dokazima”. Kompanija “više ne može da se krije iza tvrdnje da nije njihova odgovornost jer ne kreiraju sadržaj”, izjavila je Butron-Marmion. U tužbi tvrdi da je TikTokov algoritam dizajniran da zarobi ranjive korisnike u ciklusima očajanja radi profita i traži odštetu za porodice.
“Njihova strategija je podmukla”, rekla je Mistre. “Navlače djecu na depresivni sadržaj kako bi ih zadržali na platformi”.
Butron-Marmion je istakla da kineska verzija TikToka, Doujin, ima mnogo strože kontrole sadržaja za mlađe korisnike. Uključuje “mod za mlade”, koji je obavezan za korisnike mlađe od 14 godina, ograničava vrijeme na ekranu na 40 minuta dnevno i nudi samo odobreni sadržaj. “Ovo dokazuje da mogu moderirati sadržaj kada to žele”, rekla je Butron-Marmion.
U izvještaju pod nazivom “Djeca i ekrani”, koji je naručio francuski predsjednik Emanuel Makron u aprilu, a na kojem je Borst sarađivao, zaključuje se da bi određene algoritamske funkcije trebalo smatrati zavisničkim i zabraniti ih u bilo kojoj aplikaciji u Francuskoj. U izvještaju se takođe pozva na ograničenje pristupa društvenim mrežama za maloljetnike mlađe od 15 godina u Francuskoj. Nijedna od ovih mjera još nije usvojena.
TikTok, koji je bio suočen s mogućnošću gašenja u SAD-u dok predsjednik Donald Tramp nije odgodio zabranu, takođe je pod pojačanom pažnjom širom svijeta.
U SAD-u su roditelji pokrenuli slične pravne postupke. Jedna tužba u okrugu Los Anđeles optužuje kompaniju Meta i njene platforme Instagram i Fejsbuk, kao i Snapčet i TikTok, za dizajniranje proizvoda koji izazivaju ozbiljne povrede. U tužbi se navode slučajevi troje tinejdžera koji su izvršili samoubistvo.
Generalni direktor kompanije Meta, Mark Zakerberg, izvinio se prošle godine tokom svjedočenja Senatu SAD roditeljima koji su izgubili djecu.
U decembru je Australija donijela revolucionarni zakon kojim se zabranjuju nalozi na društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina.
Za Mistre, ova borba je duboko lična. Sjedeći u sobi svoje ćerke ona kaže da roditelji moraju znati za opasnosti društvenih mreža. Da je znala za sadržaj koji je dobijala njena kćerka, nikada joj ne bi dozvolila da koristi TikTok. Njen glas puca dok opisuje Mari kao “vedru, duhovitu” tinejdžerku koja je sanjala da postane advokat.
“U njeno ime, boriću se dok god imam snage”, kazala je. “Roditelji moraju znati istinu. Moramo se suočiti s ovim platformama i zahtijevati odgovornost”.
Bonus video:
