Rak je kod djece rijetka pojava, ali svako peto oboljelo dijete od toga umire. Za djecu postoji malo ljekova. Istraživači u Hajdelbergu uzgajaju mini-tumore koje im šalju ljekari iz čitavog svijeta. Na njima testiraju ljekove.
U 2022. godini širom svijeta je kod više od 275.000 djece i adolescenata dijagnostifikovan rak, a više od 105.000 djece umrlo je od te bolesti. U Evropi svake godine od raka oboli 35.000 djece, a u Njemačkoj, prema podacima Registra za oboljenja raka kod djece (DKR), 2.400 mališana. Poređenja radi, kod odraslih osoba se u Njemačkoj svake godine registruje oko 500.000 novih slučajeva raka.
Najčešći oblik raka kod djece je leukemija, dok adolescenti najčešće oboljevaju od limfoma. Prema podacima Frankfurtske fondacije za djecu oboljelu od raka, 80 odsto oboljelih se izliječi. Međutim, šanse za izlječenje kod mnogih vrsta raka nisu se poboljšale u poslednjih 30 godina – svako peto dijete oboljelo od raka, umire.
Ako izlječeno dijete kasnije doživi recidiv, prognoze su loše. U prosjeku, vrijeme preživljavanja u takvim slučajevima iznosi osam mjeseci. Osim toga, za recidive ne postoji standardizovan tretman.
Jedan od najvećih problema u liječenju raka kod dece jeste nedostatak specijalizovanih ljekova. Za djecu postoji samo mali deo onoga što je dostupno odraslim pacijentima. Mnogi novi ljekovi koji dolaze na tržište, odobreni su isključivo za odrasle.
Istraživači u Hopovom centru za dječije tumore iz Hajdelberga zbog toga se oslanjaju na individualizovani pristup lječenju uz pomoć „mini-tumora“. Od 2019. godine ljekari – ne samo iz Njemačke, već i iz inostranstva – tamo mogu da pošalju uzorke tkiva djece oboljele od raka, kada se radi o visokorizičnim pacijentima ili djeci koja su već imala recidiv.
Na osnovu tih uzoraka, istraživači uzgajaju stotine mini-tumora, objašnjava Ina Eme, šefica Odeljenja za testiranje ljekova. Ti mali tumori, poznati i kao organoidi, omogućavaju testiranje 80 različitih lekova u raznim dozama i kombinacijama. Testirani ljekovi su uglavnom onkološki ljekovi za odrasle, uključujući one koji su već odobreni, ali i one koji su još u fazi kliničkih ispitivanja.
Prema riječima dr Eme, do sada je u Hajdelbergu primljeno više od 500 uzoraka tkiva, od kojih su dvije trećine bile pogodne za testiranje. Kod oko 80 odsto tih uzoraka pronađen je odgovarajući lijek, odnosno medikament, koji je u laboratorijskim uslovima doveo do povlačenja tumora. Otprilike tri nedelje nakon uzimanja uzorka, istraživači mogu da znaju da li određeni lijek deluje ili ne.
Osim testiranja ljekova, istraživači iz Hajdelberga sekvenciraju cjelokupni genom tumora, kako bi bolje razumjeli biološke procese koji stoje iza dječjeg raka i teških bolesti krvi.
Hopov centar za dječije tumore zajednička je institucija Njemačkog centra za istraživanje raka, Univerzitetske bolnice Hajdelbegr i Univerziteta Hajdelber. Institut sarađuje s brojnim njemačkim, ali i međunarodnim istraživačkim centrima.
Hopov centar takođe vodi prvi panevropski program sekvenciranja genoma za djecu oboljelu od raka. Do sada je u taj program uključeno više od 1.700 pacijenata, a više od sto centara iz 12 evropskih zemalja i Izraela poslalo je do sada uzorke tumora oboljele djece-pacijenata u Hajdelberg.
Iako i drugi istraživački centri koriste uzgoj mini-tumora za testiranje ljekova, specifičnost projekta iz Hajdelberga je u njegovoj sistematskoj metodologiji. Zbog velikog broja tumora koje prikuplja, centar raspolaže obimnom bazom podataka, što omogućava preciznije i pouzdanije rezultate, objašnjava Uta Dirksen, dečija onkološkinja iz Univerzitetske bolnice u Esenu.
Bonus video:
