Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa saopštila je juče da je pristala na održavanje dodatnih razgovora sa Rusijom o okončanju rata u Ukrajini nakon početnog sastanka na kojem Kijev nije bio prisutan.
Američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da su se dvije strane saglasile da formiraju tim na visokom nivou koji će podržati mirovne pregovore i istražiti “ekonomske i investicione prilike koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini”, prenio je “Gardijan”.
Ovi komentari su naglasili dramatičnu promjenu pristupa Vašingtona, koji je okupljao saveznike SAD u nastojanju da izoluju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Dok je četvoroipočasovni sastanak u saudijskoj prijestonici bio u toku, Rusija je pooštrila zahtjeve, posebno insistirajući da neće tolerisati da NATO odobri članstvo Kijevu.
Ovo je bio prvi put da su zvaničnici SAD i Rusije sjeli za isti sto kako bi razgovarali o načinima za zaustavljanje sukoba. Ukrajina je saopštila da neće prihvatiti bilo kakav dogovor koji bi joj bio nametnut bez njenog pristanka, dok je njemački kancelar Olaf Šolc ponovio: “Ne smije se odlučivati mimo Ukrajine”.
Čak i prije nego što su se razgovori održali, neki evropski političari optužili su Trampovu administraciju da besplatno daje ustupke Moskvi, isključujući mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u i poručujući da je iluzorno da Kijev vjeruje da može povratiti 20 odsto svoje teritorije koja je sada pod ruskom kontrolom.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc rekao je novinarima u Rijadu da rat mora trajno da se okonča, a to će uključivati pregovore o teritoriji i o bezbjednosnim garancijama.
Povodom zabrinutosti Ukrajine i Evrope, Marko Rubio je rekao da niko nije stavljen po strani, da Evropska unija mora biti uključena u nekom trenutku i da svako rješenje mora biti prihvatljivo za sve strane, prenio je Rojters.
Mokva traži da NATO povuče obećanje dato na samitu u Bukureštu 2008. da će se Ukrajina pridružiti u nekom trenutku u budućnosti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je za naredni mjesec odložio posjetu Saudijskoj Arabiji koja je bila planirana za danas. Ta odluka je navodno donijeta kako se ne bi dao “legitimitet” američko-ruskim pregovorima.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima u Moskvi da nije “dovoljno” da NATO ne primi Ukrajinu u članstvo. Navela je da taj savez mora otići korak dalje i povući obećanje dato na samitu u Bukureštu 2008. godine da će Kijev u nekom trenutku u budućnosti postati član.
“U suprotnom, ovaj problem će nastaviti da truje atmosferu na evropskom kontinentu”, rekla je.
Zelenski uporno traži članstvo u NATO-u kao jedini način da se garantuje suverenitet i nezavisnost Kijeva od nuklearno naoružanog susjeda.
Rojters podsjeća da je Ukrajina 1994. godine pristala da se odrekne nuklearnog oružja iz sovjetske ere u zamjenu za garancije nezavisnosti i suvereniteta unutar postojećih granica od strane Rusije, SAD i Velike Britanije.
Dok evropske zemlje razmatraju mogućnost slanja mirovnih trupa kao podršku bilo kojem mirovnom sporazumu o Ukrajini, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe je izjavio u Rijadu da Moskva neće prihvatiti raspoređivanje NATO trupa, bez obzira pod čijom zastavom budu djelovale.
Komentari Lavrova i Zaharove signaliziraju da će Rusija nastaviti da insistira na daljim ustupcima tokom pregovora, ocjenjuje Rojters. Na jučerašnjem uvodnom sastanku, Lavrov i Putinov savjetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov, koji zajedno imaju 34 godine iskustva na trenutnim pozicijama, pregovarali su sa trojicom zvaničnika Trampove administracije, koji su tek započeli svoje mandate.
Obje strane su navele da datum sastanka između Trampa i Putina još nije određen, iako su obojica izrazila želju za susretom.
Međutim, brza diplomatska dinamika, koja je započela Putinovim telefonskim razgovorom sa Trampom prije samo šest dana, izazvala je uzbunu u Ukrajini i evropskim prijestonicama, jer se strahuje da bi dvojica lidera mogli brzo postići dogovor koji zanemaruje njihove bezbjednosne interese, nagrađuje Moskvu za invaziju i ostavlja Putinu otvoren prostor da u budućnosti prijeti Ukrajini ili drugim zemljama.
Jana Puglierin iz Evropskog savjeta za spoljne odnose, rekla je da je februar 2022. godine, mjesec kada je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu, pokazao Evropljanima da ne mogu da se oslanjaju na Rusiju, ali da su događaji ovog mjeseca još značajniji prelomni trenutak.
“Februar 2025. godine pokazuje nam da Amerikanci više ne osjećaju odgovornost za evropsku bezbjednost - i da su njihovi interesi suštinski različiti od naših”, rekla je Puglierin.
Rubio je izjavio da je stekao utisak da je ruska strana “spremna da započne ozbiljan proces kako bi se utvrdilo koliko brzo i kojim mehanizmom se rat može okončati”.
Timovi će raditi na obnovi diplomatskih misija dviju zemalja u Vašingtonu i Moskvi, dodao je Rubio.
Lavrov je rekao da postoji “veliko interesovanje” za ukidanje ekonomskih barijera između dvije zemlje, nakon što su SAD i druge zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi zbog rata, pokušavajući da izoluju Putina.
Rubio je bio neodređen kada je upitan da li bi te sankcije mogle biti ukinute.
“I druge strane imaju sankcije. Evropska unija će u nekom trenutku morati biti za stolom, jer je i ona uvela sankcije”, kazao je.
Bonus video:
