Ukrajinski parlament, u simboličnom pokazivanju podrške, usvojio je rezoluciju kojom se ponovo potvrđuje legitimitet predsjednika Volodimira Zelenskog kao lidera zemlje usred pitanja iz Sjedinjenih Država i Rusije o njegovom pravnom statusu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rezolucija naglašava napetosti između Vašingtona i Kijeva nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice nazvao Zelenskog "diktatorom bez izbora" jer nije održao glasanje tokom rata, dok je takođe optužio Kijev za početak rata.
Ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je tvrdio da ne može biti mirovnih pregovora s Ukrajinom jer Zelenski nije legitimni lider zemlje, budući da je njegov mandat prvobitno trebalo da se završi u maju 2024. godine.
Međutim, prema ustavu, Zelenski je dužan ostati na funkciji dok je zemlja pod ratnim stanjem zbog ruske pune invazije, što su ukrajinski poslanici naglasili prilikom usvajanja rezolucije na sjednici parlamenta, nazvanog Verhovna Rada, u Kijevu 25. februara.
"Ratno stanje u Ukrajini, uvedeno kao odgovor na rusku punu invaziju, ne dopušta izbore prema ukrajinskom ustavu. Istovremeno, ukrajinski narod je jedinstven u mišljenju da bi se takvi izbori trebali održati nakon završetka rata", stoji u rezoluciji.
Ratno stanje je u Kijevu uvedeno samo dan nakon što je Kremlj pokrenuo svoj sveobuhvatni rat u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici su više puta napomenuli da praktični, kao i pravni razlozi, onemogućavaju održavanje izbora.
Oni ukazuju na velike sigurnosne zabrinutosti, rekavši da bi prepune biračke stanice bile primamljive mete za rusku vojsku koja je više puta napadala civilne ciljeve, uključujući škole, bolnice i stambene zgrade u protekle tri godine.
Osim toga, milioni Ukrajinaca su pobjegli iz zemlje zbog rata i njihovo učešće mora biti uzeto u obzir, kažu zvaničnici.
Ove zabrinutosti podržale su desetine građanskih grupa, koje su prošle sedmice izdale zajedničku izjavu u kojoj se navodi nemogućnost održavanja izbora u trenutnim okolnostima.
"Tek nakon završetka rata i postizanja stabilnog mira…biće moguće organizovati izbore slobodno, pošteno, demokratski i dostupno", napisali su.
Zelenski, koji nije rekao hoće li se kandidovati na izborima, izjavio je da bi izbori mogli biti održani ove godine ako se ukine ratno stanje – nešto što bi bilo moguće nakon dogovora o prekidu borbi.
Razgovori o mirovnom sporazumu su se intenzivirali posljednjih sedmica, iako nije jasno kako će biti postignut.
Visoki američki i ruski zvaničnici održali su prošle sedmice razgovore u Saudijskoj Arabiji o okončanju rata – prvi formalni razgovori na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od prije invazije u februaru 2022. godine.
Uprkos nekim uvjeravanjima i pozivima evropskih lidera da se ukrajinski zvaničnici uključe u pregovore, Ukrajina je izostavljena iz tih razgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je 24. februara, govoreći za Foks Njuz nakon sastanka s Trampom ranije tog dana, rekao da bi primirje između Ukrajine i Rusije moglo biti dogovoreno "u narednim sedmicama".
"Nakon razgovora s predsjednikom Trampom, potpuno vjerujem da postoji put naprijed", rekao je Makron.
Troškovi rekonstrukcije i oporavka Ukrajine nakon tri godine sveobuhvatne ruske invazije iznosiće 524 milijarde dolara tokom sljedeće decenije, pokazao je izvještaj koji su objavili Vlada Ukrajine, Grupa Svjetske banke, Evropska komisija i Ujedinjene nacije, prenosi britanski Gardijan.
Ova suma je približno 2,8 puta veća od procijenjenog nominalnog BDP-a Ukrajine za 2024. godinu, navodi se u izvještaju Brze procjene štete i potreba (RDNA4).
RDNA4, koji obuhvata štetu nastalu tokom skoro tri godine – od 24. februara 2022. do 31. decembra 2024. – utvrdio je da je direktna šteta u Ukrajini dostigla 176 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 152 milijarde dolara, koliko je bilo procijenjeno u februaru 2024, prema podacima Svjetske banke.
Prema aktuelnoj procjeni iz izvještaja, "13 odsto ukupnog stambenog fonda je oštećeno ili uništeno, što pogađa više od 2,5 miliona domaćinstava".
"U protekloj godini, potrebe za obnovom Ukrajine nastavile su da rastu zbog stalnih ruskih napada. Četvrta faza Brze procjene štete i potreba ostaje ključna za našu strategiju oporavka", rekao je premijer Ukrajine Denis Šmihal odgovarajući na nalaze izvještaja.
"Ove godine vlada nastavlja program brze obnove, s fokusom prvenstveno na popravku i razvoj energetske infrastrukture, kao i obnovu stambenih objekata za ukrajinske porodice", dodao je.
Bonus video:
