Svega nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Države zajedno sa Rusijom u Ujedinjenim nacijama glasale za rezoluciju koja štiti Vladimira Putina od kritika za rat u Ukrajini, a predsjednik Donald Tramp dao uvjerenja da je ruski lider saglasan s ulaskom evropskih snaga u Ukrajinu, Moskva je demantovala tu njegovu izjavu.
Kremlj je juče, na pitanje o Trampovoj tvrdnji da je Rusija otvorena za raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini, uputio novinare na raniju izjavu da bi takav potez bio neprihvatljiv za Moskvu.
Rusija je više puta saopštila da se protivi prisustvu NATO trupa na teritoriji Ukrajine, a ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je prošle nedjelje kazao da bi Moskva to smatrala “direktnom prijetnjom” suverenitetu Rusije, čak i ako bi trupe tamo djelovale pod drugom zastavom.
Upitan o Trampovom komentaru, portparol Kremlja Dmitrij Peskov uzdržao se od javnog osporavanja izjave američkog predsjednika, ali je suštinski ponovio rusko protivljenje toj ideji.
“Postoji stav po ovom pitanju koji je izrazio ruski ministar spoljnih poslova Lavrov. Nemam šta da dodam niti da komentarišem. Ostavljam ovo bez komentara,” rekao je Peskov.
Tramp je u ponedjeljak, tokom sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, izjavio da su i on i Putin prihvatili ideju o evropskim mirovnim snagama u Ukrajini ako bi se postigao dogovor o okončanju rata.
“Da, on će to prihvatiti”, rekao je Tramp. “Postavio sam mu to konkretno pitanje. Nema problem s tim”.
Brajan Hjuz, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, juče nije direktno odgovorio na taj komentar Kremlja, rekavši da će Trampova administracija nastaviti da sarađuje sa Moskvom i Kijevom kako bi se okončao rat.
“Posvećenost predsjednika Trampa postizanju kraja ovog brutalnog, krvavog rata i zatim uspostavljanju okvira za trajni mir neće biti predmet pregovora putem medija”, rekao je Hjuz.
“Trampova administracija zna da održavanje mira zahtijeva veći angažman Evrope, i čuli smo lidere poput predsjednika Makrona i britanskog premijera Kira Starmera, kao i druge, kako nude da preuzmu veću ulogu. Nastavljamo da radimo sa Rusijom i Ukrajinom na postizanju mira, jer ne možete okončati rat bez razgovora sa obje strane.”
Putinovo prihvatanje evropskih snaga u Ukrajini predstavljalo bi iznenađujuću promjenu u ruskom načinu razmišljanja. Ruska Spoljna obavještajna služba (SVR) je prošle godine upozorila da bi Zapad mogao pokušati da “suštinski okupira Ukrajinu” pod izgovorom raspoređivanja mirovnih snaga, navodi “Gardijan”.
Britanski list takođe ističe da aktuelna neizvjesnost dodatno povećava strahove u Evropi da Sjedinjene Države nemaju potpuno razrađen plan za primirje ili da su postavile nerealna očekivanja u pogledu Trampove sposobnosti da natjera Putina na kompromis.
Sastanak Makrona i Trampa u ponedjeljak je izgledao srdačno, čak i dok je francuski predsjednik s osmijehom ispravljao lidera SAD tokom zajedničkog nastupa. “Taj spoj laskanja i blagog otpora predstavlja primjer načina na koji neki evropski lideri pokušavaju da pristupe Americi u ovom napetom trenutku”, ocijenio je “Njujork tajms”.
Makron je ispravio Trampovu tvrdnju da su evropske zemlje svu svoju pomoć Ukrajini obezbijedile u vidu zajmova, rekavši da su države dale “pravi novac, da budemo jasni”.
Međutim, osmijesi i rukovanja između Makrona i Trampa nijesu mogli da prikriju činjenicu da su 200 milja sjeverno od Vašingtona, u sjedištu UN-a u Njujorku, SAD željele da demonstriraju solidarnost sa Rusijom, a ne sa Evropom, ističe “Gardijan”.
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u ponedjeljak, SAD su bezuspješno pokušale da se suprotstave rezoluciji koja zahtijeva povlačenje Rusije iz Ukrajine. Međutim, u Savjetu bezbjednosti, Vašington je obezbijedio usvajanje rezolucije koja poziva na mir, bez pripisivanja krivice za rat.
Komentarišući takav ishod glasanja u Savjetu bezbjednosti, ruski šef diplomatije Lavrov juče je kazao da to pokazuje da se uzroci rata u Ukrajini “sve bolje razumiju”.
Posjeta Emanuela Makrona dio je užurbane evropske diplomatske aktivnosti ove sedmice u Vašingtonu. Očekuje se da će britanski premijer Starmer u četvrtak održati sastanak sa Trampom, dok će visoka predstavnica Evropske unije, Kaja Kalas, obaviti niz sastanaka sa zvaničnicima američke administracije.
Starmer je juče izjavio da će Britanija do 2027. povećati godišnju potrošnju na odbranu na 2,5% BDP-a, s ciljem da dostigne nivo od 3%, posljednji put zabilježen neposredno nakon Hladnog rata. Ova poruka je, kako ocjenjuje Rojters, signal Trampu da Velika Britanija može doprinijeti jačanju bezbjednosti Evrope.
S obzirom na to da je javna potrošnja u Britaniji već opterećena, Starmer je izjavio da će povećanje izdvajanja za odbranu sa trenutnih 2,3% biti u potpunosti finansirano smanjenjem međunarodne pomoći za 40%. Naglasio je da nije srećan zbog ove odluke, ali da je ona neophodna kako bi se Ukrajini i Evropi pružila podrška u “novoj eri”.
Starmer odlazi u Vašington sa ciljem da uvjeri Trampa da će Evropa pružiti podršku i bezbjednosne garancije Kijevu ukoliko mirovni pregovori s Rusijom budu uspješni.
Britanski lider je izjavio da je otvoren za to da britanske trupe, zajedno s drugim evropskim nacijama, pruže bezbjednosne garancije Ukrajini.
Starmer, takođe, želi neku vrstu američkog “osiguranja” za bilo kakvu evropsku bezbjednosnu garanciju, naglašavajući da će to biti ključno za odvraćanje Rusije od pokretanja nove invazije u narednih nekoliko godina.
“Sjedinjene Države su naš najvažniji bilateralni saveznik”, rekao je. “Zato ću ove nedjelje, kada se sastanem s predsjednikom Trampom, jasno staviti do znanja da želim da ovaj odnos bude sve jači”.
Bonus video:
