Fridrih Merc, pobjednik izbora i vjerovatno novi njemački kancelar, privukao je pažnju prvim izjavama dajući do znanja da planira da djeluje brzo i radikalno. Rekao je da s nestrpljenjem iščekuje NATO samit u junu dodavši da je "pitanje hoćemo li tada uopšte moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti evropsku odbrambenu sposobnost".
Augustin Palokaj, dopisnik Jutarnjeg lista iz Brisela, piše da u NATO nisu primijetili "naznake da bi SAD dramatično promijenio svoju prisutnost u Evropi ili privrženost obvezama u NATO". Tačno, Tramp želi djelovati brzo kako bi što prije sproveo što više svojih odluka, ali u nekim slučajevima ograničen je procedurama i protokolima, kao što je NATO.
Američki odbrambeni proračun
Tamo su vjerovatno upoznati s Trampovim planovima kad je riječ o novom odbrambenom proračunu samo nisu spremni o njima pričati. Vašington post je objavio da će Pentagon smanjivati troškove kako bi odbrambena politika bila u skladu sa zahtjevima Trampove doktrine MAGA (Učini Ameriku opet velikom).
Troškovi se ne smiju smanjivati na operacijama vezanim uz granicu s Meksikom te modernizaciju nuklearnog oružja i protivraketne odbrane (američki Predsjednik želi vlastiti sistem obrane poput izraelske "Gvozdene kupole"). Kad je riječ o odbrambenim troškovima izvan zemlje, mora se nastaviti finansiranje Indo-pacifičke i svemirske komande.
Na popisu se ne nalazi Evropska komanda kojoj se, dakle, mogu ukinuti sredstva. Ako je i bilo sumnji u planove Trampove administracije, proračunske smjernice ih razotkrivaju. Merc je u pravu, Evropa mora preuzeti odgovornost za svoju sigurnost uključujući i Ukrajinu.
Zbog toga je najavio pokretanje pregovora sa Socijaldemokratama (SPD), vjerovatnim koalicionim partnerima, da se hitno, prije konstituisanja novog Bundestaga (donji dom njemačkog parlamenta), izglasa odobrenje posebnih odbrambenih troškova u vrijednosti od 200 milijardi eura. U kampanji je najavljivao da planira ulaganja u odbranu podići na tri odsto BDP-a: sada su na ivici dva odsto, piše Jutarnji list.
Ozbiljnost situacije naglasila je i Kaja Kalas, Visoka predstavnica za spoljunu i bezbjednosnu politiku, koja je nakon sastanka Savjeta ministara u ponedjeljak rekla da su izjave koje stižu iz SAD "zabrinjavajuće" naglašavajući da je "NATO odbrambeni savez koji postoji za odbranu svih članica". To je postavka koja je kontroverzna, kazao je profesor Mirko Bilandžić: "Politika predsjednika Donalda Trampa je, umjesto transatlantizmu, okrenuta transakcionalizmu ..."
Drugim riječima, nagrađivanje zemalja s najvećim postotkom izdvajanja za odbranu i kažnjavanje onih koje premalo troše uz preraspodjelu američkih snaga u Evropi, što će rezultirati sigurnosnim odnosom koji se više temelji na bilateralizmu umjesto na (NATO) multilateralizmu."
Takav je pristup potvrdio američki ministar obrane Pit Hegset koji je, tokom boravka u Evropi prije nekoliko dana, posjetio samo Poljsku koja izdvaja više od četiri odsto za odbranu. Vladislav Košnjak-Kamiš, ministar odbrane, tada je rekao da se američke snage neće povući iz njegove zemlje, navodi Jutarnji list.
Suočene s takvim američkim pristupom, neke članice EU razmišljaju o jačanju bilateralnih sigurnosnih veza s Vašingtonom oslanjajući se na ideološku bliskost što dovodi do nejedinstva koje može blokirati egzistencijalne odluke. Poljska, piše geopolitička stručnjakinja Marta Prohvič-Jazovska u Le Mondu, smatra da se poteškoća može riješiti pojačanom saradnjom među članicama koje to žele šireći je izvan EU.
"Nordijske i države istočnog krila, najviše zabrinute zbog sigurnosti, moraće da formiraju efikasnu koaliciju, uspostaviti mehanizme koordinacije oružanih snaga, uskladiti postupke i opremu", navodi. Poljska stručnjakinja smatra da bi impuls trebao doći iz Vajmarskoh trougla (Poljska, Njemačka, Francuska) uz mogućnost uključivanja drugih članica. "Kako bi se prevladale podjele u sigurnosnim pitanjima, Evropa više brzina čini se neizbježno", zaključuje Marta Prohvič-Jazovska.
Njene riječi se već sprovode, u Talinu je u ponedjeljak održan video sastanak ministara odbrane, kopredsjedavali su estonski ministar Hano Pevkur i francuski Sebastian Lekornu, a učestvovali su ministri Litvanije, Letonije, Norveške, Finske, Švedske, Danske, Islanda, Holandije, Njemačke, Italije i Poljske.
Uz Norvešku i Island, mjesto se otvara Ujedinjenom Kraljevstvu koje je na sastanak u Parizu, nepotrebno kritikovan, pozvao Emanuel Makron.
Dodatna potvrda riječi poljske stručnjakinje već je djelujuća grupa NB8 u kojoj su skandinavske (N) i baltičke zemlje (B), njih osam, Danska, Estonija, Finska, Island, Letonija, Litvanija, Norveška i Švedska.
U njihovo je ime danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen u ponedjeljak u tekstu objavljenom u Fajnenšal Tajmsu napisao: "Budući da budućnost evropske sigurnosti visi o koncu, vrijeme je da cijela Evropa iskorači na tom planu. Riječ je o davanju prioriteta sigurnosti Ukrajine i Europe."
Čelnici tih država u zajedničkom saopštenju povodom treće godišnjice ruske agresije na Ukrajini upozorili su da će "ishod rata imati dubinske i dugotrajne učinke na evropsku i transatlantsku sigurnost". Rasmusen piše da će Evropa, ako ojača, biti snažniji američki partner.
"Samo povećanjem vlastitih napora postaćemo nezamjenjivi u budućim pregovorima", zaključuje, dodajući da "moramo više ulagati u vlastitu obranu osiguravajući da se NATO-ovi odbrambeni planovi mogu sprovesti u svim okolnostima".
U tom je kontekstu Estonija opet krenula u akciju podsticanja drugih članica EU da pristanu da zaplijene zamrznuta ruska sredstva (200 milijardi eura) koja bi se koristila za pomoć Ukrajini, piše Jutarnji list.
Moskva je predložila da se taj novac koristi u Ukrajini, ali i u okupiranim područjima što bi bio signal da EU priznaje okupaciju.
Skandinavci i zemlje Baltika ne čekaju, s njima i Poljaci, najavljuju korišćenje sredstava iz evropskih fondova za obranu, Ursula fon der Lajen, predsjednica EK, najavila je ublažavanje fiskalnih kriterijuma u slučaju izdvajanja za obranu.
Ako se grupi NB8 pridruži Merc stvaraju se uslovi u kojima bi se mogla uspostaviti relevantna grupa evropskih država s ciljem formiranja održive obrane uz minimalnu američku garanciju.
Korak dalje bilo bi pretvaranje Mercovog upozorenja u prednost, NATO u kojem će vodeću ulogu imati evropske države.
Bonus video:
