"Prelomni trenutak za Evropu": Lideri EU se složili oko plana za ogromno povećanje izdataka za odbranu

Evropski lideri koji su juče vodili hitne razgovore u Briselu složili su se o ogromnom povećanju izdataka za odbranu, usred napora da se ojača podrška Ukrajini nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp zaustavio američku vojnu pomoć i razmjenu obaveštajnih podataka sa Ukrajinom, piše britanski list Gardijan.

Do toga je došlo kada je francuski predsjednik Emanuel Makron u četvrtak uveče upozorio da je "jedina imperijalna sila koju danas vidim u Evropi Rusija" i kada je nazvao predsjednika Rusije Vladimira Putina "imperijalistom koji nastoji da prepiše istoriju" nakon što je ruski predsjednik pravio poređenje sa Napoleonom Bonapartom.

Makron je takođe uzvratio na ruske reakcije na njegov opis Moskve kao egzistencijalne prijetnje Evropi, rekavši da je Kremlj očigledno bio uznemiren činjenicom da je njihova igra otkrivena.

Makron je rekao da je Rusija reagovala na način na koji je reagovala na njegov govor upozoravajući da ruska agresija "ne poznaje granice" jer je to istina.

Evropsku demonstraciju jedinstva narušio je mađarski premijer Viktor Orban, koji nije podržao izjavu Evropske unije (EU) o Ukrajini koja se suprotstavlja Trampovom pregovaračkom stavu koji je prijateljski nastrojen prema Rusiji.

Ostalih 26 lidera EU, uključujući Orbanovog saveznika Roberta Fica, slovačkog premijera, "čvrsto su podržali" ovu izjavu.

"Ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine", navodi se u saopštenju, odgovoru na Trampov pokušaj da po strani stavi Evropu i Kijev.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, koji je sazvao sastanak, rekao je: "Mađarska ima drugačiji strateški pristup Ukrajini, ali to znači da je Mađarska izolovana među dvadesetsedmorkom."

Dolazeći na samit, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je prvobitno trebalo da se pridruži putem video veze, rekao je: "Veoma smo zahvalni što nismo sami."

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, koja je liderima predstavila plan od 800 milijardi eura za povećanje evropske potrošnje za odbranu, rekla je da je to "prelomni trenutak za Evropu", a takođe i za Ukrajinu.

Fon der Lajen je kasnije rekla novinarima da ako bi Tramp želio "mir kroz snagu", to bi bilo moguće samo sa EU i njenim državama članicama "jer moraju biti ispunjeni preduslovi".

Ona je kazala da je bilo "mnogo primjera koji pokazuju koliko je podrška Evrope važna da se dođe do pozitivnog kraja", navodeći ekonomsku, vojnu pomoć i podršku EU za održavanje energetskog sistema Ukrajine.

Ranije tokom dana, danska premijerka Mete Frederiksen dala je ton sastanku.

"Trošite, trošite, trošite na odbranu i odvraćanje. To je najvažnija poruka, a istovremeno, naravno, nastavite da podržavate Ukrajinu, jer želimo mir u Evropi", kazala je.

Zelenski se rukovao sa liderima i nekoliko njih ga je zagrlilo za stolom na početku sastanka.

Bila je to ogromna suprotnost neprijateljstvu Vašingtona, gdje su američki zvaničnici odlučili da prekinu razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.

Američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog rekao je da je to učinjeno kako bi se pokazalo da su SAD ozbiljne u pogledu okončanja rata.

"Najbolji način na koji to mogu da opišem je kao da udarite mazgu preko nosa. Privlačite njihovu pažnju“, rekao je.

Odvojeno, ukrajinski opozicioni lideri potvrdili su da su se sastali sa članovima Trampovog okruženja, ali su negirali da su željeli da uklone Zelenskog sa vlasti.

Obraćajući se liderima EU, Zelenski je rekao: "Pravo pitanje za bilo kakve pregovore je da li je Rusija sposobna da odustane od rata", jer je istakao da Rusija povećava vojnu potrošnju, povećava vojsku i "ne pravi pauze u pokušajima da prevaziđe sankcije".

Zelenski je kasnije na društvenim mrežama rekao da planira da posjeti Saudijsku Arabiju kako bi se sastao sa prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

"Nakon toga, moj tim će ostati u Saudijskoj Arabiji da radi sa našim američkim partnerima. Ukrajina je najviše zainteresovana za mir. Kao što smo rekli POTUS-u (predsjednik SAD), Ukrajina radi i nastaviće da radi konstruktivno za brz i pouzdan mir", poručio je on.

Specijalni samit EU sazvan je prošle nedjelje nakon što je Tramp započeo direktnu diplomatiju sa Putinom, ali prije svađe američkog predsjednika sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu i obustave američke vojne pomoći.

Lideri EU u velikoj mjeri podržavaju plan za "ponovno naoružavanje Evrope" koji je iznijela Fon der Lajen ranije ove nedjelje.

"Evropa mora postati suverenija, odgovornija za sopstvenu odbranu i bolje opremljena da djeluje i samostalno se nosi sa trenutnim i budućim izazovima i prijetnjama“, navodi se u konačnim zaključcima. EU će "ubrzati mobilizaciju neophodnih instrumenata i finansiranja" kako bi unaprijedila bezbjednost i "pojačala svoju ukupnu odbrambenu spremnost (i) smanjila svoje strateške zavisnosti".

Kada je došla na samit, Fon der Lajen je rekla novinarima: "Evropa se suočava sa jasnom i sadašnjom opasnošću i stoga Evropa mora biti u stanju da se zaštiti, da se odbrani, jer moramo da stavimo Ukrajinu u poziciju da se zaštiti i da se zalaže za trajni i pravedan mir."

Evropska komisija je saopštila da je njen plan vrijedan 800 milijardi eura, uključujući šemu zajma od 150 milijardi eura obezbijeđenu za neiskorišćena sredstva u budžetu EU, kao i veću fleksibilnost u fiskalnim pravilima EU koja bi mogla da otključaju 650 milijardi eura nove potrošnje.

Države članice bi i dalje morale da pristanu na šemu zajmova od 150 milijardi eura, dok je nejasno da li bi vlade u potpunosti iskoristile finansijsku slobodu od 650 milijardi eura, kako predlaže Komisija.

Dio novca bi mogle da iskoriste zemlje EU za finansiranje vojne pomoći Ukrajini.

"Najbolje bezbjednosne garancije su sami Ukrajinci", rekao je Košta, iako diplomate EU privatno priznaju da Evropa neće moći da popuni prazninu nastalu povlačenjem američke vojne pomoći.

Raste pritisak na sve zemlje da povećaju nacionalne budžete za odbranu, posebno na sedam NATO članica koje su i članice EU, uključujući Španiju i Italiju, koje su ispod cilja od dva odsto postavljenog prije više od jedne decenije.

Novi belgijski premijer Bart de Vever rekao je da je njegova zemlja "izuzetno loš učenik" i da je "dobila packe po zglobu koji zaslužujemo".

Aktuelni njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da izgleda da postoji sve veći konsenzus o promjeni njemačkog ustava kako bi se omogućila veća potrošnja na odbranu.

Šolc je hladno odgovorio na predlog Emanuela Makrona da se evropskim saveznicima dozvoli da se sklone pod francuski nuklearni kišobran, rekavši da Evropa ne treba da odustane od američkog učešća.

Kandidat za novog njemačkog kancelara Fridrih Merc je, međutim, rekao da želi da razgovara sa Parizom i Londonom da li bi britanska i francuska nuklearna zaštita mogla da se proširi na Njemačku.