Rumunija je u posljednje tri i po decenije, od kraja diktature Nikolaea Čaušeskua, više puta prolazila kroz krize. Bile su tu „Minerijade“ 1990./91. – politički inscenirani napadi rudara na Bukurešt s ciljem gušenja demokratskih težnji nakon pada komunizma. Zatim kriza 2012, kada su korumpirani političari mjesecima vodili borbu za moć s tadašnjim predsjednikom Trajanom Baseskuom.
I ovih nedjelja i mjeseci Rumunija se nalazi u dubokoj krizi, izazvanoj poništenim predsjedničkim izborima iz novembra 2024. godine.
Ali, ovo nije samo još jedna kriza. Ono što je sada drugačije jeste da nikada od 1990. desno-ekstremne, antizapadne i proruske snage u Rumuniji nijesu imale toliku podršku kao sada. Nikada od 1990. rumunsko društvo nije izgledalo tako razočarano i obeshrabreno kao danas.
Odraz tog raspoloženja bili su nasilni noćni protesti prošle nedjelje u Bukureštu. Pristalice desničarskih stranaka divljale su ulicama, uništavale prodavnice i kafiće, i sukobljavale se s policijom. Iako je u protestima učestvovalo samo nekoliko stotina izgrednika, scene kakve nijesu viđene u rumunskoj prijestonici već godinama možda su bile upozorenje na ono što dolazi.
Povod: Izborna komisija isključila Đorđeskua
Povod za nemire bila je odluka rumunske Centralne izborne komisije (BEC) da isključi proruskog desničarskog ekstremistu Kalina Đorđeskua iz ponovljenih predsjedničkih izbora koji se održavaju u maju.
Obrazloženje: Đorđesku je svojim izjavama prekršio obavezu predsjednika da štiti Ustav i demokratiju, pa mu zato nije dozvoljeno da se kandiduje. Đorđesku je podnio žalbu na tu odluku Ustavnom sudu, koji ju je ovog utorka 11. marta jednoglasno odbacio. Na tu odluku više nema prava žalbe.
Đorđesku je krajem novembra 2024. pobijedio u prvom krugu tadašnjih predsjedničkih izbora – a prema današnjim anketama, i dalje bi bio najizgledniji kandidat za pobjedu. Ustavni sud je najprije proglasio da su izbori važeći, ali ih je kasnije poništio, navodeći da su se pojavile nove informacije.
Konkretno, utvrđeno je da je Đorđesku svoju predizbornu kampanju finansirao ilegalno, te da je Rusija preko digitalnih napada pokušala da utiče na izbore u njegovu korist. Ilegalno finansiranje kampanje je javno dokumentovano, ali ruska izborna intervencija još nije dokazana.
Međunarodne posljedice slučaja Đorđesku
Slučaj Đorđesku poprimio je međunarodne razmjere kada ga je američki potpredsjednik Džej Di Vens sredinom februara na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji iskoristio kao „dokaz“ da je Evropa u cjelini nedemokratska.
Osim toga, Đorđeskua podržava i Ilon Mask, koji je njegovu diskvalifikaciju na platformi Iks ocijenio kao „ludost“.
Đorđesku je onemogućavanje njegove kandidature prikazao kao „direktan udarac u srce svjetske demokratije“. Izjavio je: „Evropa je sada diktatura, a Rumunijom vlada tiranija.“
Istrage protiv zavjerenika
Ali, rumunska javnost nije uzburkana samo zbog slučaja Đorđesku. Prošle nedjelje je specijalna državna tužiteljka za organizovani kriminal i terorizam (DIICOT) objavila je da istražuje grupu od šest osoba kao i jednog 101-godišnjeg generala u penziji zbog pokušaja rušenja državnog poretka.
Zbog istog krivičnog djela prije nekoliko nedjelja izdat je nalog za hapšenje rumunskog vođe plaćenika Horatija Potre, ali njegovo trenutno boravište je nepoznato.
„Vlad Nabijač na kolac“ za državu „Getiu“
Zapravo su i Kalin Đorđesku i navodni pučisti otkačene i groteskne figure. Đorđesku, desničarski ekstremista s ezoteričnim sklonostima, jasno kaže da želi da „ukine sistem“ i političku elitu. Istovremeno tvrdi da je on već predsjednik Rumunije i da se kroz njega čitav rumunski narod kandiduje za najvišu državnu funkciju. Prikazuje se kao hrišćanski Mesija i obećava da će Rumuniju uzdići do statusa svjetske sile. Uz to, najavljuje da će se kao predsjednik zalagati za podjelu „izmišljene države“ Ukrajine između Rumunije, Rusije, Mađarske i Poljske.
Još bizarnije ideje imaju „pučisti“, čija je zavjera navodno razotkrivena prošle nedjelje. Nazivaju se „Zapovjedništvo Vlad Nabijač na kolac“ – prema srednjovjekovnom vlaškom vojvodi (1431-1476), koji je istorijski uzor za fiktivni lik Drakule. Umjesto Rumunije žele da osnuju državu pod nazivom „Getia“, kojom bi upravljalo vojno i „energetsko-informaciono“ rukovodstvo, kao i „Savjet mudraca“.
Hronični nedostatak volje za reformama
Međutim, sadašnja kriza u Rumuniji nije uzrokovana tim nevjerovatnim besmislicama koje podsjećaju na fašističku legionarsku ideologiju iz vremena između dva svjetska rata, niti na megalomansku Čaušeskuovu diktaturu. Pravi uzrok krize je hronični nedostatak političke volje za reformama, odnosno za transparentnom i održivom upravom – sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Iako se Rumunija makroekonomski posljednjih decenija značajno razvila, mnogi ruralni regioni ostavljeni su u zapećku i iz njih se ljudi masovno iseljavaju. Korupcija, klijentelizam, lično bogaćenje političkih elita, politički pritisci na pravosuđe i netransparentnost državne uprave i dalje su široko rasprostranjeni. Razvoj infrastrukture napreduje sporo i često bez jasnog plana.
Veliki problem predstavljaju i decenijama zanemarene reforme u obrazovnom sistemu, kao i nekompetentno izvještavanje mnogih medija. Desničarski ekstremisti poput Đorđeskua često šire drastične laži i dezinformacije u svojim javnim nastupima i intervjuima, a novinari im rijetko protivreče ili vrše provjere činjenica.
Sporne metode vlasti
Bivši rumunski predsjednik Klaus Johanis, koji je nedavno odstupio sa dužnosti, 2014. je obećao duboke reforme u zemlji. Ali, umjesto toga, povukao se u pasivnost. Tokom njegova dva mandata zaustavljene su pravosudne reforme i oslabila borba protiv korupcije i stalnih političkih kriza.
U takvom kontekstu, uz nedostatak političkih alternativa, biračko tijelo se sve više okretalo desničarskim ekstremnim strankama – koje su na parlamentarnim izborima u decembru 2024. osvojile oko 35 odsto glasova.
Uplašena tim trendom, rumunska politička elita povukla je poteze koji i izazivaju prigovore da se sada protiv antidemokratskog predsjedničkog kandidata Đorđeskua bori antidemokratskim sredstvima. Mnoge mjere preduzete protiv njega zaista jesu upitne.
Na primjer, protiv njega se vodi krivična istraga od februara 2022. zbog veličanja legionarskog pokreta – ali to ga nije spriječilo da se kandiduje na predsjedničkim izborima u novembru 2024. Takođe, planovi puča „Zapovjedništva Vlad Nabijač na kolac“ godinama su slobodno dostupni na internetu, a tajne službe i pravosuđe nijesu reagovali.
Publicistkinja Joana Ene Dogoju s internet-portala Spotmedia upozorava: „Nalazimo se u dubokoj krizi, s oslabljenom i otupljenom demokratijom, polarizovanim društvom, oslabljenim institucijama i ogromnim nepovjerenjem između birača i političke klase. To su pravi problemi. Đorđesku je samo iskoristio priliku. Ako ti problemi ostanu, pitanje je vremena kada će se pojaviti novi profiter.“
Bonus video:
