Bivši rumunski premijer Viktor Ponta pridružio se danas trci za ponovljene predsjedničke izbore u maju, dok se radikalna desnica trudila da osigura svog kandidata nakon što je zabrana proruskom Kalinu Georgeskua učinila izbore neizvjesnim, piše Rojters.
Rumunija će ponoviti predsjedničke izbore u dva kruga 4. i 18. maja, nakon što je Ustavni sud poništio prvobitno glasanje u decembru zbog optužbi za rusko miješanje u korist Georgeskua – što su i Moskva i Georgesku negirali.
Kako prenosi Rojters, otkazivanje izbora stavilo je ovu članicu Evropske unije i NATO-a u središte sukoba između Evrope i administracije američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa slobodom govora i potiskivanjem političkih protivnika.
Dok je radikalna desnica pokušavala da pronađe zamjenu za Georgeskua, koji je prednjačio u anketama, Ponta, bivši lider Socijaldemokratske partije, koji je posljednjih godinu dana skrenuo udesno, mogao bi da privuče glasove sa različitih dijelova političkog spektra.
NE PROPUSTITE
„Viktor Ponta će uzeti dio glasova od ljevice i ultranacionalista“, rekao je Sergiju Miškoju, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Bolјai.
„Njegov cilj je da američkim konzervativnim lobistima dokaže da postoji alternativa Georgeskuu – iskusnija i razumnija.“
Predsjednik Rumunije ima poluizvršnu funkciju, koja uključuje predsjedavanje savjetom koji donosi odluke o vojnoj pomoći i izdacima za odbranu.
Takođe može staviti veto na glasanja u EU koja zahtijevaju jednoglasnost, što ovu ulogu čini posebno važnom u trenutku kada blok nastoji da poveća izdvajanja za odbranu i razvije strategiju prema Ukrajini, dok SAD rade na postizanju mirovnog sporazuma.
Radikalna desnica nastojala je da osigura da makar jedan od njihovih kandidata bude pred biračima. Georgesku se, međutim, do sada nije eksplicitno izjasnio o tome koga bi podržao kao svog nasljednika.
Lider druge najveće stranke u Rumuniji, Saveza za ujedinjenje Rumuna, Đorđe Simon, i liderka Stranke mladih, Anamarija Gavrila, saopštili su da će oboje podnijeti kandidature centralnoj izbornoj komisiji kako bi osigurali da bar jedan od njih bude prihvaćen.
„Kada naše kandidature budu zvanično potvrđene, jedan od nas će se povući“, rekla je Gavrila u zajedničkoj izjavi sa Simonom nakon sastanka sa Georgeskuom. „Moramo dati sve šanse ovom (ultranacionalističkom) pokretu.“
Sve kandidature moraju biti potvrđene od strane izborne komisije.
Drugi krug
Rojters saopštava da je Simon pod istragom zbog podsticanja nasilja nakon što je Georgesku diskvalifikovan. On tvrdi da je istraga pokušaj da ga povežu sa nasilnim protestom kojem nije prisustvovao.
Ni Simon ni Gavrila nisu davali otvoreno proruske izjave poput Georgeskua. Međutim, sve tri tvrdo desničarske partije u parlamentu glasale su protiv zakona koji omogućava Rumuniji da obara dronove koji narušavaju njen vazdušni prostor – što se već više puta dogodilo dok Rusija napada Ukrajinu preko rijeke Dunav iz pravca Rumunije.
Analitičari procjenjuju da, ako Simonova kandidatura bude prihvaćena, ima dobre šanse da uđe u drugi krug. Tamo bi se mogao suočiti sa Nikusorom Danom, centrističkim gradonačelnikom Bukurešta, koji se u nekim anketama pokazao kao glavni protivnik Georgeskua.
Ponta, koji je podnio ostavku na mjesto premijera u novembru 2015. godine, izjavio je da podržava ono što je nazvao „radikalnom promjenom“ koja se dešava u SAD-u, te se obratio biračima s ultranacionalističkim sklonostima, dok je istovremeno podržao ulogu Rumunije u EU i NATO-u.
„Vlast mora biti vraćena narodu, oduzeta od sistema, organizacija i partija koje su je prisvojile tokom godina“, rekao je prilikom objave svoje kandidature. „Vjerujem da samo kroz ovu promjenu možemo imati budućnost – i u Rumuniji i u Evropi.“
Krinin Antonesku, centristički kandidat kojeg podržavaju tri partije iz vladajuće koalicije, takođe se kandidovao za predsjednika.
Bonus video:
