r

Rumunska ekstremna desničarka, koja je isključena sa prošlogodišnjih izbora, predala novu kandidaturu

Bivši rumunski sudija Kristi Danilet izrazio je očekivanje da ni druga kandidatura Šošoake neće biti prihvaćena. On je za Asošiejted pres rekao da prethodna odluka o zabrani učešća Šošoake predstavlja sudski presedan i da zbog toga ni nova ne može da bude drugačija

2515 pregleda 0 komentar(a)
Diana Šošoaka na mitingu sa pristalicama, Foto: Printscreen YouTube
Diana Šošoaka na mitingu sa pristalicama, Foto: Printscreen YouTube

Krajnje desna rumunska političarka Diana Šošoaka, kojoj je Ustavni sud zabranio učešće na prošlogodišnjim poništenim predsjedničkim izborima, predala je danas predsjedničku kandidaturu za nove izbore u maju.

Šošoaka, 49-godišnja poslanica Evropskog parlamenta iz krajnje desne stranke S.O.S. predala je kandidaturu centralnoj izbornoj komisiji, koja ima rok od 48 sati da je prihvati ili odbije. Ako kandidatura Šošoake ponovo bude odbijena, što se očekuje, ona može da uloži žalbu u roku od 24 časa.

"Pošto smo analizirali cijelu situaciju sa našim advokatima, zaključili smo da ne mogu ponovo da mi zabrane učešće jer ne možete dva puta da isključite istog kandidata iz istih razloga", kazala je danas novinarima Šošoaka, koja je na rukama imala par bijelih bokserskih rukavica.

Ustavni sud je u oktobru 2024. blokirao kandidaturu Šošoake za predsjedničke izbore, uz obrazloženje da nije podobna za funkciju šefa države zbog antievropskih i proruskih stavova, koji uključuju protivljenje članstvu Rumunije u Evropskoj uniji i NATO-u.

Bivši rumunski sudija Kristi Danilet izrazio je očekivanje da ni druga kandidatura Šošoake neće biti prihvaćena. On je za Asošiejted pres rekao da prethodna odluka o zabrani učešća Šošoake predstavlja sudski presedan i da zbog toga ni nova ne može da bude drugačija.

Prošlogodišnju odluku Ustavnog suda da zabrani kandidaturu Šošoake oštro su kritikovale neke grupe za građanska prava i političari, koji su je osudili kao politički motivisanu i kao podrivanje demokratije.

Prvi krug novih predsjedničkih izbora zakazan je za 4. maj, a ako niko od kandidata ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti održan 18. maja. Rok za podnošenje predsjedničkih kandidatura ističe 15. marta u ponoć.

Predsjednik Rumunije, čiji mandat traje pet godina, ima značajna ovlašćenja u oblastima kao što su nacionalna bezbjednost, spoljna politika i imenovanja u pravosuđu.

Ustavni sud je prošle godine poništio prvi krug predsjedničkih izbora dva dana prije drugog kruga 8. decembra, poslije tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist krajnje desnog populiste Kalina Đorđeskua, koji je bio nezavisni kandidat. Đorđesku je osvojio najviše glasova u prvom krugu, a Moskva je negirala da se mješala u izbore.

Izborna komisija je 9. marta odbila da prihvati novu kandidaturu Đorđeskua, navodeći da to ne može da učini posle odluke Ustavnog suda da poništi prošlogodišnje izbore. Ustavni sud je u utorak jednoglasno odbio žalbu Đorđeskua na odluku izborne komisije.

Odluku rumunskih vlasti da ponište prošlogodišnje izbore, kao i ovonedeljnu zabranu kandidature Đorđeskua, oštro su kritikovali zvaničnici SAD - potpredsjednik Džej Di Vens i blizak saradnik američkog predsednika Ilon Mask, ali i Moskva.

Rumunska krajnja desnica, koja ima trećinu mjesta u parlamentu, sada treba da nađe novog kandidata umjesto Đorđeskua, koji je pod krivičnom istragom po šest optužbi, među kojima su članstvo u fašističkoj organizaciji i davanje lažnih informacija o finansiranju kampanje. On negira krivicu.

Poslije sastanka sa Đorđeskuom, lideri dvije krajnje desne stranke, Đorđe Simion iz Alijanse za ujedinjenje Rumuna i Anamarija Gavrila iz Stranke mladih, izjavili su juče da namjeravaju da se kandiduju.

Simion, protiv koga se vodi krivična istraga za podsticanje na nasilje tokom protesta zbog odbijanja Đorđeskuove kandidature, izrazio je zabrinutost da bi i njemu moglo da bude zabranjeno učešće na izborima.

Gavrila je juče kazala da će se ili ona ili Simion povući iz izborne trke ako njihove kandidature budu prihvaćene, kako bi povećali izglede "suverenističkog pokreta".

Očekuje se da kandidaturu podnese i liderka Unije za spas Rumunije Elena Laskoni, koja je na prošlogodišnjim izborima ušla u drugi krug sa Đorđeskuom. Ona je aktuelnu političku krizu opisala kao prekretnicu za Rumuniju.

Kandidaturu je juče predao Viktor Ponta, bivši premijer (2012-2015) i nekadašnji lider ljevičarske Socijaldemokratske partije.

Do sada su potvrđene kandidature Krina Antoneskua, koga podržava vladajuća koalicija, i gradonačelnika Bukurešta Nikusora Dana, koji učestvuje kao nezavisni kandidat.

Bonus video: