Volodimir Zelenski je od televizijske zvijezde postao predsjednik Ukrajine ubjedljivom pobjedom na izborima 2019.
Sada bi mogao da se suoči s još većim izbornim izazovom: stavljanjem na glasanje njegovo vođenje zemlje tokom rata prvi put otkad je Rusija pokrenula opštu invaziju prije više od tri godine.
Usred sve većeg pritiska zapadnih pristalica, ukrajinske vlasti u tišini postavljaju temelje za nove izbore, glasanje koje bi stavilo na test snagu patriotske podrške Zelenskog i da li ratom umorni Ukrajinci žele novo rukovodstvo.
Zvaničnici su negirali da su u toku pripreme, pozivajući se na dugogodišnje argumente da vanredno stanje, koje je proglašeno ubrzo poslije početka ruske invazije u februaru 2022, onemogućava održavanje ikakvog glasanja.
"Ne spremamo se za održavanje izbora jer su izbori u ratu nemogući prema Ustavu, sadašnjim zakonima i zdravom razumu zbog bezbjednosnih izazova", rekao je za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) Dmitro Litvin, portparol predsjedničke kancelarije.
Međutim, zvaničnici su zapravo počeli da planiraju detalje i da razmatraju detalje u rasponu od štampanja glasačkih listića, preko osiguranje bezbjednosti na glasačkim mjestima, do toga da milioni ukrajinskih izbjeglica koje žive van zemlje mogu da glasaju.
"Mogu da vidim da je posljednjih mjeseci bilo pravih priprema za izbore", rekao je Oleksij Košel, koji je na čelu nevladine organizacije Komiteta birača Ukrajine. "Vidimo mnogo znakova aktivnosti u izbornim štabovima, reklame koje tiho kruže, milione specijalnih informativnih biltena o partijskim liderima koji se dijele".
"Izborna kampanja u Ukrajini je de fakto već počela", rekao je Košel.
Olena Davlikanova, naučnica iz Kijeva i saradnica Centra za analizu evropske politike u Vašingtonu, rekla je da ima mnogo znakova da se partije spremaju za nove izbore. Ali, rekla je ona, to bi bilo nemoguće ako Rusija zapravo ne pristane na prekid vatre.
"Mnogi od nas ne vjeruju da će (predsjednik Vladimir) Putin ostati pri svojoj riječi", rekla je Davlikanova za RSE. "Bez prekida vatre u Ukrajini je nemoguće održati izbore".
Sluga naroda
Prvo kao dio voljene komičarske trupe, a zatim kao fiktivni profesor u srednjoj školi koji je katapultiran na mjesto predsjednika u televizijskoj seriji "Sluga naroda", Zelenski je odnio ubjedljivu pobedu 2019. godine, pobijedivši tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka.
Ukrajince je privukla njegova svježa, medijski prijemčiva ličnost, kao i njegova obećanja da će normalizovati odnose s Putinom i s Rusijom šire. Međutim, manje od tri godine pošto je Zelenski postao predsjednik, Putin je poslao više od 100.000 vojnika u Ukrajinu, u najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Ukrajinci su nastavili da podržavaju vođstvo Zelenskog, iako su ukrajinske trupe tokom prošle godine doživljavale neuspjeh za neuspjehom.
Ruske trupe polako napreduju na više lokacija. Mnogo hvaljena kontraofanziva 2023. nije uspjela. Vojni komandanti i politički lideri se spore kako da pojačaju regrutaciju i popune ispražnjene redove. Najviši vojni oficir zemlje je smijenjen, kao i ministar odbrane.
Ukrajinski predsjednici se biraju na petogodišnji mandat. Zelenski je trebalo da se kandiduje za novi mandat 2024. Međutim, vladini zvaničnici insistiraju da je održavanje novih izbora pravno nemoguće zbog vanrednog stanja, a kamoli zbog logističkih prepreka.
To je otvorilo vrata za kritiku spolja. Putin, koji je doveo u pitanje samo postojanje ukrajinske države, optužio je Zelenskog da je nelegitiman predsjednik zbog neodržavanja izbora. Prošle nedjelje je predložio da se cijela zemlja stavi pod prelaznu vladu koju bi podržavale Ujedinjene nacije.
"Nikoga nije briga šta Putin govori, jer su ukrajinski zakoni vrlo jasni: sva vlast je legitimna osim ako se vanredno stanje ne ukine i izbori ne organizuju na odgovarajući način", rekla je Davlikanova. "Taka da Putin može, znate već šta".
"Putin je ponudio nadzor UN nad Ukrajinom", rekla je ona. "Mi kažemo da Moskvi nudimo nadzor Ujedinjenih nacija, jer tamo nije bilo pravih, fer izbora od 1996. godine".
Međutim, bilo je i kritika iz SAD – najvećeg pojedinačnog snabdjevača oružjem ukrajinske vojske.
Neposredno prije spornog sastanka u Ovalnoj kancelariji u februaru, američki predsjednik Donald Tramp, čiji zategnut odnos sa Zelenskim potiče još od njegovog prvog mandata u Bijeloj kući, nazvao ga je "diktatorom bez izbora".
Kritike spolja ojačale su Zelenskijevu poziciju među Ukrajincima. Jedna anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazala je da se povjerenje Zelenskom udvostručilo posljednjih nedjelja. Ubrzo poslije sastanka u Ovalnoj kancelariji, ukrajinski parlament usvojio je rezoluciju kojom se podržava Zelenski i navodi da će novi izbori biti održani tek pošto se uspostavi "sveobuhvatan, pravedan i održiv mir".
Za pristalice Zelenskog, to ide u prilog odluci da je bolje da se novi izbori održe prije nego kasnije, kako bi se izbacili i spriječili rivali: pre svega Valerij Zalužnij, popularni bivši glavni komandant koji je sada ambasador u Londonu.
Zelenski je smijenio Zalužnog pošto je on otvoreno doveo u pitanje odluke vlade u tekstu iz novembra 2023.
Otkako je došao u London, Zalužnij nije rekao ništa javno o izazivanju Zelenskog na izborima. Međutim, on se u istraživanjima javnog mnjenja redovno pojavljuje na vrhu ili blizu vrha.
Druge istaknute političke ličnosti takođe su naznačile da razmatraju kandidovanje protiv Zelenskog ako bude izbora. U februaru je, Porošenko, bogati biznismen kojeg je Zelenski pobijedio, izazvao podozrenje kada je otputovao u Vašington na sastanak sa zvaničnicima administracije.
Govoreći na konferenciji, on je rekao da bi Zelenski trebalo da radi na nacionalnoj koaliciji. "Umjesto toga imamo veoma čudnu pripremu za izbore", rekao je on.
"Prema mojim informacijama, donijeta je odluka da se predsjednički izbori organizuju i održe što je prije moguće poslije okončanja neprijateljstava", rekao je za Ukrajinski servis RSE opozicioni poslanik Aleksij Hončarenko.
Logističke prepreke
Ako dođe do prekida vatre uz posredovanje SAD, izborni zakon zahtijeva najmanje 60 dana da kandidati započnu kampanju. Ako bi počelo 20. aprila, na Uskrs, kako je finski predsjednik rekao da je predložio Trampu, to bi značilo da bi najranije izbori zapravo mogli da se održe početkom jula.
Međutim, logistički detalji organizovanja su ogromni: milioni Ukrajinaca su izbjeglice u stranim zemljama; samo da se dovedu na glasanje je veliki izazov. To isto važi i da se vojnicima koji se bore na frontu omogući da daju svoj glas.
"Sada izgleda da postoji konsenzus u društvu i među političarima da je za pripremu izbora po okončanju vanrednog stanja potreban duži period od onog koji je predviđen zakonom", rekao je Oleh Didenko, koji je na čelu Centralne izborne komisije, u intervjuu za Ukrajinsku pravdu.
Dok su Ukrajinci rado prihvatali američko oružje, glasači su nepovjerljivi po pitanju koliko će američka podrška biti čvrsta u budućnosti, rekla je Davlikanova.
"Šta god da rade Amerikanci, sa kim god da razgovaraju, ukrajinski narod razumije", rekla je ona.
"Tako da razumijemo da ćemo se osloniti na same sebe", rekla je ona.
Bonus video:
