Kraljevske porodice, predsjednici, premijeri i stotine hiljada vjernika okupili su se na Trgu Svetog Petra u Vatikanu da odaju posljednju počast papi Franju na misi u čast njegovog ponekad burnog pontifikata, piše agencija Rojters.
Među prisutnima iz više od 150 zemalja biće i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, koji se u više navrata sukobio sa Franjom zbog njihovih izrazito suprotnih stavova o imigraciji.
Hiljade vjernika pohitale su prema Vatikanu u ranu zoru. Mnogi su kampovali kako bi zauzeli mjesta što bliže bini za ceremoniju.
"Čekali smo cijelu noć," rekla je španska hodočasnica Marija Fiero. "Biti uz (Franju) u njegovim posljednjim trenucima veoma je emotivno".
Marija Džejms, franjevačka časna sestra, takođe je čekala cijelu noć. "Bila sam budna cijelu noć," rekla je. "Želimo da se oprostimo jer je on (bio) živi svetac, veoma skroman i jednostavan".
Argentinski papa preminuo je u ponedjeljak, u 88. godini života, nakon moždanog udara. Njegova smrt označila je početak pažljivo planiranog perioda tranzicije za Rimokatoličku crkvu sa 1,4 milijarde članova, obilježenog drevnim ritualima, raskošom i tugom.
Tokom protekla tri dana, oko 250.000 ljudi prošlo je pored njegovog tijela, koje je bilo izloženo u otvorenom kovčegu ispred oltara prostrane bazilike Svetog Petra iz 16. vijeka.
Njegov kovčeg će u subotu biti iznesen kroz glavna vrata za pogrebnu misu na otvorenom, koja je počela u 10 sati. Mnoštvo stranih zvaničnika biće smješteno s jedne strane kamenih kolonada, naspram stotina kardinala sa crvenim kapama s druge strane.
Uz Trampa će biti i predsjednici Argentine, Francuske, Gabona, Njemačke, Italije, Filipina, Poljske i Ukrajine, kao i premijeri Velike Britanije i Novog Zelanda, te brojni članovi evropskih kraljevskih porodica.
Jedan od prvih visokih gostiju koji su stigli bio je bivši američki predsjednik Džozef Bajden sa suprugom Džil.
Vatikan navodi da će oko 250.000 ožalošćenih ispuniti ogromni, kamenjem popločani trg i glavnu prilaznu ulicu prema bazilici. Ceremonijom će predsjedavati kardinal Đovani Batista Re, 91-godišnji italijanski prelat.
"Osjeća se mnogo energije, da, pomalo očaja jer smo umorni, ali na kraju, želimo da dođemo i kažemo 'hvala', zahvalimo papi Franji za sve što je učinio za svoju crkvu," rekao je Eduardo Valensija iz Meksika.
Prvi papa koji nije bio Evropljanin u gotovo 13 vjekova, Franjo se borio da preoblikuje Rimokatoličku crkvu tokom svoje 12-godišnje vladavine, stajući na stranu siromašnih i marginalizovanih, dok je pozivao bogate nacije da pomognu migrantima i bore se protiv klimatskih promjena.
"Franjo je svima ostavio divno svjedočanstvo čovječnosti, svetog života i univerzalnog očinstva," kaže se u zvaničnom rezimeu njegovog pontifikata, napisanom na latinskom jeziku i postavljenom pored njegovog tijela.
Tradicionalisti su pružali otpor njegovim naporima da učini Crkvu transparentnijom, dok su njegovi apeli za prekid sukoba, podjela i surovog kapitalizma često ostajali bez odgovora.
Raskid s tradicijom
Papa je izbjegavao mnogo pompe i privilegija obično povezanih sa papstvom, i tu želju za većom jednostavnošću prenio je i na svoj pogreb, prepravljajući raskošne, knjigom duge pogrebne rituale koji su se ranije koristili.
Dok je sahrana pape Jovana Pavla II 2005. godine trajala skoro tri sata, služba u subotu predviđena je da traje 90 minuta.
Franjo je takođe odlučio da se odrekne vijekovima stare prakse sahranjivanja papa u tri međusobno spojena kovčega od čempresa, olova i hrasta. Umjesto toga, položen je u jednostavan drveni kovčeg obložen cinkom, koji je zapečaćen tokom noći.
U još jednom raskidu s tradicijom, biće prvi papa koji će biti sahranjen izvan Vatikana u više od jednog vijeka, birajući Baziliku Svete Marije Velike u Rimu, oko 5,5 kilometara od Trga Svetog Petra, kao svoje konačno počivalište.
Na njegovom grobu ispisano je samo "Franciscus", njegovo ime na latinskom jeziku. Iznad mermerne ploče visi replika jednostavnog gvozdenog krsta koji je nosio oko vrata.
Njegova pogrebna povorka provešće ga posljednji put kroz grad, dajući priliku Rimljanima da mu se oproste.
Italija je organizovala jednu od najvećih bezbjednosnih operacija još od pogreba Jovana Pavla II. Vazdušni prostor nad gradom je zatvoren, a angažovane su dodatne bezbjednosne snage, uključujući protivvazdušne rakete i patrolne čamce.
Čim Franjo bude sahranjen, pažnja će se usmjeriti na izbor njegovog nasljednika.
Tajne konklave za izbor novog pape vjerovatno neće početi prije 6. maja, a mogao bi biti odložen za još nekoliko dana, dajući kardinalima vremena da održe redovne sastanke, procijene jedni druge i stanje Crkve, koja se suočava s finansijskim problemima i ideološkim podjelama.
Bonus video:
