Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi danas razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o miru u Ukrajini, pošto su evropski lideri zahtijevali od Kremlja da prihvati trenutni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regionu od Drugog svjetskog rata, prenosi agencija Rojters.
Tramp je 17. maja rekao da će 19. maja odvojeno razgovarati s čelnicima Rusije i Ukrajine.
U tada objavljenom postu na svojoj Truth Social mreži, Tramp je rekao da će razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom telefonom i dodao da će zatim razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i imati grupni razgovor sa Zelenskim i "raznim članicama NATO-a".
Tramp je 15. maja izjavio da ne očekuje napredak oko Ukrajine dok se on ne sretne sa Putinom, koji nije nije bio u ruskoj delegaciji za razgovore sa Ukrajincima u Turskoj.
Putin je poslao hiljade vojnika u Ukrajinu u februaru 2022, što je izazvalo najtežu konfrontaciju između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.
Tramp, koji kaže da želi da ga pamte kao mirotvorca, više puta je pozivao da se prekine "krvoproliće" Ukrajine, koje njegova administracija predstavlja kao posredni rat između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Pod pritiskom Trampa, delegati zaraćenih zemalja sastali su se prošle nedjelje u Istanbulu prvi put od marta 2022. godine, nakon što je Putin predložio direktne razgovore, a Evropljani i Ukrajina zahtijevali hitan prekid vatre.
"Subjekti poziva biće zaustavljanje 'krvoprolića' koje ubija, u prosjeku, više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, i trgovina", napisao je Tramp na svom sajtu Truth Social.
"Nadajmo se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre i da će se završiti ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se dogodi", poručio je on.
Tramp, koji je rekao da je napredak u miru malo vjerovatan dok se on i Putin ne okupe, rekao je da će razgovarati sa Putinom u ponedjeljak u deset časova po istočno američkom vremenu (16 po srednjeevropskom). Kremlj je rekao da su pripreme za poziv u toku.
I Kremlj je saopštio da će Putin razgovarati sa Trampom danas u 17 časova po moskovskom vremenu (16 po srednjeevropskom), javila je državna novinska agencija RIA, a prenio Rojters.
RIA je citirala portparola Kremlja Dmitrija Peskova koji je rekao da će razgovori dvojice lidera o Ukrajini uzeti u obzir rezultate razgovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu prošle nedjelje.
Tramp, čija je administracija jasno stavila do znanja da bi Rusija mogla da se suoči sa dodatnim sankcijama ako mirovni pregovor ne shvati ozbiljno, rekao je da će razgovarati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i raznim članicama NATO-a.
Putin, čije snage kontrolišu petinu Ukrajine i napreduju, čvrsto stoji na svojim uslovima za okončanje rata, uprkos javnom i privatnom pritisku Trampa i ponovljenim upozorenjima evropskih sila.
Rusija je u nedjelju izvela svoj najveći napad dronom na Ukrajinu od početka rata.
Ukrajinska obavještajna služba saopštila je da takođe vjeruje da Moskva namjerava da ispali interkontinentalnu balističku raketu u nedjelju, iako nije bilo potvrđeno iz Rusije.
U junu 2024, Putin je rekao da Ukrajina mora zvanično da odustane od svojih NATO ambicija i da povuče svoje trupe sa čitave teritorije četiri ukrajinske regije za koje Rusija tvrdi da su njene.
Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je u nedelju o ratu Rusije protiv Ukrajine sa liderima SAD, Italije, Francuske i Nemačke, rekao je portparol Dauning strita.
"Predsjednik Putin sutra mora da pokaže da želi mir prihvatanjem 30-dnevnog bezuslovnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Tramp i koji podržava Ukrajina i Evropa", rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron na društvenoj mreži Iks poslije nedjeljnog poziva.
Putin je oprezan u pogledu prekida vatre i kaže da se borbe ne mogu pauzirati dok se ne razradi ili razjasni niz ključnih uslova.
Evropski lideri kažu da Putin nije ozbiljan po pitanju mira, iako se plaše Trampa i da bi on mogao da iznudi kazneni mirovni sporazum zbog kojeg će Ukrajina u suštini ostati bez petine teritorije i bez jake bezbjednosne garancije od mogućeg budućeg napada Rusije, navodi Rojters.
Bivši američki predsjednik Džozef Bajden, zapadnoevropski lideri i Ukrajina ocijenili su invaziju kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu i više puta su obećavali da će poraziti ruske snage za koje kažu da bi jednog dana mogle da napadnu NATO, a tu tvrdnju je Moskva demantovala.
Putin smatra da je rat prekretnica u odnosima Moskve sa Zapadom, za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. proširenjem NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom uticaja Moskve, uključujući Ukrajinu.
Bonus video:
