Predsjednik Rusije Vladimir Putin postavio je uslove za okončanje rata u Ukrajini, među kojima je i zahtjev da zapadni lideri pismeno obećaju da neće širiti NATO prema istoku i da će ukinuti dio sankcija uvedenih Rusiji, kazala su za Rojters tri upućena izvora.
Američki predsjednik Donald Tramp više puta je izjavljivao da želi da okonča najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, a posljednjih dana sve je više izražavao frustraciju prema Putinu, upozorivši u utorak da se ruski lider "igra vatrom" odbijajući da uđe u razgovore o prekidu vatre s Kijevom.
NE PROPUSTITE
Nakon što je prošle sedmice s Trampom razgovarao duže od dva sata, Putin je rekao da je pristao da radi s Ukrajinom na memorandumu kojim bi se utvrdili obrisi mirovnog sporazuma, uključujući i vremenski okvir za prekid vatre. Rusija navodi da trenutno izrađuje svoju verziju memoranduma i da ne može procijeniti koliko će taj proces trajati.
NE PROPUSTITE
Kijev i evropske vlade optužuju Moskvu da odugovlači dok njene trupe napreduju na istoku Ukrajine.
"Putin je spreman na mir, ali ne po svaku cijenu", rekao je za britansku agenciju izvor iz Rusije, koji je želio da ostane anoniman.
Tri ruska izvora navode da Putin želi "pisanu" garanciju velikih zapadnih sila da neće širiti NATO savez prema istoku, što je način da se formalno isključi mogućnost članstva Ukrajine, Gruzije i Moldavije, kao i drugih bivših sovjetskih republika.
Rusija takođe želi da Ukrajina bude neutralna, da se ukinu neke zapadne sankcije, da se riješi pitanje zamrznute ruske državne imovine na Zapadu, kao i da se obezbijedi zaštita za rusofono stanovništvo u Ukrajini, kazala su tri izvora britanske agencije.
Prvi izvor je naveo da će, ukoliko Putin shvati da ne može da postigne mirovni sporazum pod svojim uslovima, pokušati da kroz vojne pobjede pokaže Ukrajincima i Evropljanima da će "mir sjutra biti još bolniji".
Putin i ruski zvaničnici više puta su isticali da svaki mirovni sporazum mora da se pozabavi "korjenima" sukoba - što se odnosi na širenje NATO-a i na zapadnu podršku Ukrajini.
Kijev je više puta ponovio da Rusiji ne treba dozvoliti pravo veta na njegove težnje da se pridruži NATO savezu. Ukrajina ističe da joj je potrebna snažna bezbjednosna garancija sa stvarnim mehanizmima odvraćanja, kako bi se spriječio eventualni budući ruski napad.
NATO je takođe ranije poručio da neće mijenjati svoju politiku "otvorenih vrata" samo zato što to Moskva zahtijeva.
Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine teritorije Ukrajine, a mada je Rusija protekle godine napredovala na frontu, rat skupo košta i Moskvu i Kijev, kako u pogledu ljudskih žrtava, tako i vojne potrošnje.
Rojters je u januaru objavio da je Putin sve zabrinutiji zbog ekonomskih poremećaja u ratnoj privredi Rusije, usljed nedostatka radne snage i visokih kamatnih stopa uvedenih radi obuzdavanja inflacije. Cijena nafte, koja je oslonac ruske ekonomije, ove godine je u stalnom padu.
Međutim Rojtersov izvor je kazao da Kremlj vjeruje da Rusija može ratovati godinama, bez obzira na sankcije i ekonomsku štetu koju Zapad nameće. Drugi izvor je naveo da je Putin sada manje sklon kompromisima kada je riječ o teritoriji i da se drži svog javnog stava da želi cijelu teritoriju četiri ukrajinske istočne oblasti na koje Rusija polaže pravo da pripoji.
"Putin je dodatno učvrstio svoju poziciju", rekao je drugi izvor o pitanju teritorije.
Rusija ovog puta želi pisanu garanciju u vezi s NATO-om jer Putin smatra da je Moskva prevarila SAD nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, kada je američki državni sekretar Džejms Bejker 1990. godine uvjeravao sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova da se NATO neće širiti prema istoku, rekla su dva izvora.
Takvo usmeno obećanje zaista je postojalo, naveo je bivši direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Vilijam Dž. Berns u svojim memoarima, ali ono nikada nije formalizovano – i dato je u vrijeme kada se Sovjetski Savez još nije raspao.
Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine, lideri Alijanse su se saglasili da će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati članice. Ukrajina je 2019. godine izmijenila svoj ustav, obavezavši se na put ka punopravnom članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.
Donald Tramp je u više navrata izjavio da je ranija podrška SAD ukrajinskoj kandidaturi za članstvo u NATO-u bila jedan od uzroka rata, te je nagovijestio da Ukrajina neće dobiti članstvo.
NATO tvrdi da ne predstavlja prijetnju Rusiji – iako je u procjeni mira i bezbjednosti u evroatlantskom prostoru iz 2022. godine označio Rusiju kao "najznačajniju i najneposredniju prijetnju".
Ruska invazija na Ukrajinu te godine podstakla je Finsku da se pridruži NATO-u 2023, a zatim i Švedsku 2024. godine.
Lideri zapadnoevropskih zemalja više puta su upozoravali da bi, ako Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini, jednog dana mogla napasti i sam NATO - što bi bio korak koji bi pokrenuo svjetski rat. Rusija takve tvrdnje odbacuje kao neutemeljeno širenje straha, ali istovremeno upozorava da bi rat u Ukrajini mogao prerasti u širi sukob.
Bonus video:
