Delegacije Ukrajine i Rusije juče su, u Istanbulu, razmijenile memorandume o mogućem prekidu vatre kojim bi se okončao trogodišnji rat i predočile potpuno različite ideje o tome kako bi dugoročan put ka miru trebalo da izgleda.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan opisao je sastanak kao izvanredan i izrazio nadu da će uspjeti da okupi ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku u Turskoj, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Sastanak, koji je trajao jedva sat vremena, održan je dan nakon masovnog ukrajinskog napada dronovima na ruske strateške bombardere, podsjeća Rojters.
Delegacije iz Kijeva i Moskve sastale su se u palati Čıragan na Bosforu na drugom krugu pregovora uz posredovanje Turske i Sjedinjenih Država, nakon što je mirovni proces obnovljen prošlog meseca, prvi put od ranih faza sukoba. Prema pisanju Fajnenšl tajmsa predstavnici dviju delegacija nijesu se rukovale i nije bilo mnogo znakova koji bi ukazivali na napredak ka mogućem sporazumu.
Ruski pregovarači predali su juče Ukrajincima detaljan memorandum u kojem su navedeni uslovi Moskve za potpuni prekid vatre, izjavio je pomoćnik Kremlja Vladimir Medinski novinarima nakon razgovora. Medinski, koji predvodi rusku delegaciju, takođe je rekao da je Rusija predložila dvodnevni ili trodnevni prekid vatre u određenim oblastima. “Predložili smo konkretan prekid vatre od dva do tri dana na pojedinim djelovima linije fronta”, rekao je Medinski, “kako bi komandanti mogli da prikupe tijela svojih vojnika”.
Ukrajinska delegacija, predvođena ministrom odbrane Rustemom Umerovim, objavila je memorandum uoči jučerašnjeg sastanka u kojem se predlaže potpuni i bezuslovni prekid vatre, garancije za bezbjednost i teritorijalni integritet Ukrajine, kao i mjere za izgradnju povjerenja kao osnov za mogući mirovni sporazum.
Ukrajina je predložila održavanje još jednog kruga pregovora do kraja juna, ali vjeruje da samo sastanak ukrajinskog predsjednika Zelenskog i Putina može riješiti brojna sporna pitanja, rekao je Umerov.
Prema nacrtu plana puta koji je sastavila Ukrajina, a u koji je Rojters imao uvid, Kijev ne želi nikakva ograničenja svoje vojne moći nakon eventualnog mirovnog sporazuma, ne prihvata međunarodno priznanje ruskog suvereniteta nad djelovima Ukrajine koje su zauzele ruske snage i traži ratnu odštetu. Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine ukrajinske teritorije, odnosno oko 113.100 kvadratnih kilometara.
Izjave Medinskog, kao i drugih visokih zvaničnika Kremlja u nedjeljama nakon prvog sastanka, ukazivale su na to da Moskva nije spremna da odstupi od svog zahtjeva da se riješe “korijeni” sukoba.
Putin je ranije zahtijevao da se Ukrajina povuče iz četiri oblasti koje su djelimično pod ruskom kontrolom - Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja - da prihvati ograničenja svoje vojske i da se obaveže da nikada neće pristupiti NATO-u.
Mada je atmosfera na sastanku u Istanbulu bila napeta, a dijalog kratak, razgovori su ipak rezultirali dogovorom o novoj razmjeni zarobljenika i vraćanju tijela 12000 poginulih vojnika. Umerov je izjavio da će se nova razmjena fokusirati na teško ranjene u ratu i na mlade ljude.
Šef kabineta predsjednika Zelenskog, Andrij Jermak, izjavio je da je delegacija iz Kijeva predala spisak djece za koju tvrdi da su deportovana u Rusiju i čiji povratak traži. Moskva navodi da su ta djeca premještena kako bi bila zaštićena od borbi. Medinski je rekao da se na ukrajinskom spisku nalazi 339 imena, ali je tvrdio da djeca nisu bila “oteta”, već “spašena”.
Ukrajina je u nedjelju izvela jedan od svojih najambicioznijih napada tokom rata, koristeći dronove za napad na ruske strateške bombardere sposobne da nose nuklearno oružje, u Sibiru i na drugim lokacijama.
Ogorčeni ratni blogeri pozvali su Moskvu da snažno uzvrati upoređujući napad sa Perl Harburom, napadom Japana na američku Pacifičku flotu 1941. godine.
Ukrajina i Rusija iznijele su potpuno različite procjene o šteti nanijetoj ruskoj floti strateških bombardera, ključnom elementu njenog nuklearnog arsenala, ali je iz javno dostupnih satelitskih snimaka jasno da je Moskva pretrpjela ozbiljne gubitke u opremi. Ukrajinska bezbjednosna služba tvrdi da je u operaciji nazvanoj “paukova mreža” uništena 41 ruska letjelica.
Napad predstavlja jedan od najtežih udaraca koje je Ukrajina zadala Rusiji u ratu koji sada ulazi u četvrtu godinu. Rusija raspolaže relativno malim brojem strateških bombardera - vjerovatno manje od 90 operativnih aviona Tu-22, Tu-95 i novijih Tu-160 ukupno. Ti avioni mogu nositi nuklearno oružje, ali su korišćeni za ispaljivanje konvencionalnih krstarećih raketa na ukrajinske ciljeve, i to sve do prošle nedjelje. Zbog toga su postali ciljevi visokog prioriteta za ukrajinske vojne planere. Prema pisanju “Ekonomista” mnogi od tih aviona su stari i više se ne proizvode - posljednji Tu-22M3 i Tu-95 napravljeni su prije više od 30 godina, a njihovi nasljednici Tu-160 proizvode se izuzetno sporo.
Činjenica da je Ukrajina uspjela da ošteti ili uništi toliki broj najnaprednijih ruskih aviona duboko unutar teritorije Rusije svjedoči o razvoju njenog programa za napade duboko na teritoriji Rusije, kao i o izuzetnom stepenu u kojem ukrajinski operativci pod okriljem tajnosti sada mogu da djeluju unutar same Rusije.
Zapadne države pružile su određenu pomoć ukrajinskom programu za napade dugog dometa, a Njemačka je 28. maja obećala da će finansirati ukrajinske bespilotne letjelice dugog dometa, ali je veliki dio tehnologije i planiranja operacije u nedjelju domaće proizvodnje, ističe “Ekonomist”.
Visoki ukrajinski zvaničnik priznao je da operacija nosi rizik da zapadne partnere okrene protiv Ukrajine. “Brine nas da je ovo Sinop”, rekao je on, aludirajući na ruski napad na osmansku luku 1853. godine, koji je na kraju doveo do međunarodne izolacije napadača.
Bonus video:
