Na inicijativu Ujedinjenih nacija (UN) međunarodni stručnjaci i vođe okupljaju se danas u Sevilji u Španiji na konferenciji o finansiranju razvoja, u teškoćama zbog svjetskih kriza i drastičnih budžetskih smanjenja Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koje ne učestvuju na skupu.
Najmanje 50 šefova država i vlada očekuju se u Sevilji na četvordnevnom skupu o finansiranju razvoja, zajedno sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom, španskim premijerom Pedrom Sančezom i 4.000 predstavnika civilnog društva.
Crnu Goru na skupu predstavlja predsjednik Jakov Milatović.
NE PROPUSTITE
Cilj Međunarodne konferencije o finansiranju razvoja, četvrte tog tipa od 2002. godine, je naći rješenja za zemlje juga, suočene, prema Ujedinjenim nacijama, sa deficitom finansiranja, procijenjenim na 4.000 milijardi dolara godišnje i pokušaju nalaženja načina da se premosti taj deficit.
Među najavljenim liderima u glavnom gradu španske pokrajine Andaluzije, pogođenim velikom vrućinom, su francuski predsjednik Emanuel Makron, predsjednik Senegala Basiru Diomaje Faje i predsjednik Kolumbije Gustavo Petro. Njihov južnoafrički kolega Siril Ramafosa otkazao je dolazak iz unutrašnjih političkih razloga.
Ko-domaćini konferencije SAD i Španija vjeruju da je to šansa da se preokrene nizlazna spirala i zatvori ogroman manjak od 4.000 milijardi dolara sredstava za godišnje finansiranje i promovisanje razvoja, da bi se izvukli milioni ljudi iz siromaštva i pomoglo u ostvarenju ciljeva UN o održivom razvoju do 2030.
Nalaženje sredstava će biti teško. SAD, koje su ranije bile vodeći finansijer, povukle su se i ne učestvuju.
Na posljednjem pripremnom sastanku 17. juna SAD su odbacile pripremljen završni dokument konferencije od 38 strana o kome su mjesecima pregovarale zemlje članice UN i objavile da se povlače iz procesa i konferencije u Sevilji. Ostale zemlje su tada odobrile dokument konsenzusom i poslale ga u Sevilju gdje se očekuje da će ga učesnici konferencije usvojiti bez promjena. Biće poznat kao Obaveze iz Sevilje.
Ova konferencija održava se u posebno ozbiljnom kontekstu za finansiranje razvoja, pogođenom punom snagom smanjenjem humanitarne pomoći koje je odlučio američki predsjednik Donald Tramp, ukidajući 83 odsto finansiranja programa u inostranstvu američke međunarodne agencije za razvoj (USAID).
Sa 63 milijarde dolara javne pomoći u 2024. godini SAD su bile glavni donator za brojne agencije i nevladine organizacije koje su sada suočene sa velikim teškoćama, tim više što su i druge zemlje kao što su Francuska, Britanija i Njemačka takođe smanjile pomoć.
"Vlade bogatih zemalja uvode najveće rezove u finansiranju razvoja ikad zabilježene od 1960. godine", u petak je saopštila nevladina organizacija Oksfam i izrazila zabrinutost da će zemlje juga "tragično odstupiti" od svog razvojnog puta.
Za te zemlje situacija je još delikatnija pošto je javno zaduženje poraslo od krize kovida 19. Prema Ujedinjenim nacijama zaduženje najmanje razvijenih zemalja se utrostručilo za 15 godina, i 3,3 milijarde stanovnika žive u zemljama koje troše više za otplatu duga nego na zdravlje ili obrazovanje.
"Treba da se suočimo sa istinom, brojne preuzete obaveze ostaju neispunjene, a svijet je pogođen seizmičkim šokovima zbog kojih je sve teže rješavati finansijske izazove", rekao je Antonio Gutereš, misleći na brojne svjetske sukobe.
On je naglasio da u takvom uzburkanom kontekstu ne smije da se dozvoli da se odustane od ambicija.
Dokument iz Sevilje koji će zvanično biti usvojen na kraju konferencije poziva da se preispita međunarodna finansijska arhitektura i pruži više mjesta zemljama juga u velikim institucijama.
Tekst od 38 stranica, koji će biti dopunjen objavama u okviru Platforme Sevilje za akciju, poslužiće kao plan za finansiranje razvoja tokom narednih deset godina. To će biti politička objava koja neće biti pravno obavezujuća.
Bonus video:
