Budući da troškovi prskanja usjeva pesticidima rastu, poljoprivrednici u poljoprivrednom srcu Grčke okreću se jeftinijoj alternativi: tečnostima u neoznačenim plastičnim bocama koje se krijumčare kopnom i morem.
Ti proizvodi su efikasniji, kazalo je za Rojters desetak poljoprivrednika širom Tesalije. Međutim, oni su ujedno i potencijalno opasniji: laboratorijski testovi koje je britanskoj agenciji ustupio izvor pokazuju da boce sadrže pesticide koji su već nekoliko godina zabranjeni u Evropskoj uniji zbog sumnje da ugrožavaju ljude ili životnu sredinu.
Situaciju u Grčkoj, koju su opisali poljoprivrednici, zvaničnici, pripadnici organa reda i stručnjaci iz industrije pesticida, nalazimo i širom EU, gdje vlasti navode da je upotreba zabranjenih i falsifikovanih pesticida veća nego ikada.
To se, prema pisanju Rojtersa, dešava u trenutku kada Unija, u okviru zelene tranzicije, pokušava da smanji čak i upotrebu dozvoljenih sredstava za zaštitu.
Rekordnih 2.040 tona ilegalnih pesticida zaplijenjeno je u Evropi tokom 2022. pokazuje najnoviji dostupni podatak Europola iz operacije sprovedene širom EU, što je četiri puta više nego 2019.
Problem je vjerovatno još veći jer ogroman dio krijumčarenja prolazi neopaženo, navode vlasti u Grčkoj i nekoliko najvećih evropskih proizvođača hrane: Francuskoj, Njemačkoj i Španiji.
Borba protiv krijumčarenja je u nadležnosti država članica, ali Komisija radi na ubrzanju odobravanja novih supstanci kako bi pomogla poljoprivrednicima da se na zakonit način bore protiv štetočina, dodao je portparol.
Grčki ministar poljoprivrede Kostas Tsiaras izjavio je za Rojters da Grčka radi na zaštiti javnog zdravlja, podršci poljoprivrednicima i promociji bezbjedne i zakonite poljoprivredne proizvodnje. “Borba protiv nezakonitosti je za nas prioritet”, rekao je on.
Ugrožena egzistencija
Grčki poljoprivrednici su ranjivi na trgovinu ilegalnim pesticidima zbog dugotrajnih posljedica finansijske krize iz perioda 2010–2018. i klimatskih promjena, koje su isušile zemlju i dovele do najezde štetočina.
Pesticidi mogu činiti i do 50% godišnjih troškova, rekli su neki poljoprivrednici. Litar popularnog grčkog insekticida košta i do 380 eura, dok se falsifikovana verzija na crnom tržištu može naći za 200–230 eura, dodali su.
Visoke cijene ugrožavaju egzistenciju u Tesaliji, ključnom poljoprivrednom regionu u središnjoj Grčkoj, poznatom po proizvodnji jabuka, badema, žitarica i pamuka. Voćnjaci u tom kraju su napušteni, jer poljoprivrednici traže posao na drugim mjestima.
“Da bi preživio, seljak mora da postane kriminalac?”, pita se Jorgos Zeikos, poljoprivrednik četvrte generacije koji predvodi zadrugu u selu Agija. “Jedno je kad kršiš zakon da bi profitirao; drugo je kad to radiš samo da bi preživio.”
Zeikos kaže da je odbio ponude da koristi ilegalne pesticide. Ali poljoprivrednici iz šest sela navode da su oni, njihovi rođaci ili komšije - to već učinili.
Još jedno iskušenje je percepcija da su ilegalni pesticidi efikasniji, ističe Rojters.
Na kratkom odmoru s njive, poljoprivrednici iz sela Metamorfozi, poznatog po uzgoju pamuka, pričaju kako su stariji pesticidi - sada zabranjeni - bili toliko intenzivni da ptice nisu prelazile preko njiva nakon prskanja. Danas, kažu, koriste duplu količinu preporučene doze legalnih preparata.
Jorgos Pontikas, predsjednik ESYF-a, udruženja za zaštitu bilja, odbacuje tvrdnje poljoprivrednika da su pesticidi skupi i neučinkoviti. On smatra da vlasti ne rade dovoljno da kazne prekršioce zakona.
“Ko god truje našu prehrambenu ponudu zarad profita treba da bude tretiran kao zločinac”, rekao je Pontikas, koji je i generalni direktor grčke podružnice švajcarskog giganta za agrohemikalije, kompanije Syngenta.
Ilegalna trgovina
Proizvodi se krijumčare u Grčku kopnenim putem iz Bugarske, sakriveni u rezervnim gumama, ili se dopremaju splavovima koje krijumčari koriste za prebacivanje migranata iz Turske u Evropu, rekli su poljoprivrednici i zvaničnici.
U jednom selu, uzgajivač badema ispričao je da je jednom sam otputovao u Bugarsku i kupio pet kutija falsifikovanih proizvoda za sebe i svoje komšije. U drugom selu, jedan poljoprivrednik je rekao da mještani posreduju za čovjeka poznatog kao “Bugarin”. Uoči njegovog dolaska oni skupljaju narudžbine od drugih seljana.
Poljoprivrednici plaćaju u gotovini, prskaju noću i spaljuju prazne kontejnere kako bi uklonili sve dokaze, rekli su sagovornici.
“Ako ti treba, naći ćeš ga”, rekao je Tanasis Kostis, poljoprivrednik iz Metamorfozija. Kostis je naveo da on lično ne koristi ilegalne proizvode.
Agencija za bezbjednost hrane Bugarske saopštila je da je od oktobra pojačala inspekcije kako bi suzbila trgovinu i upotrebu neovlašćenih proizvoda.
Ministarstvo trgovine Turske nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Trgovina sve više poprima organizovanu strukturu i podsjeća na privredni kriminal, izjavio je jedan visoki zvaničnik grčke policije, koji je želio da ostane anoniman. Uloge su precizno podijeljene: na uvoz, skladištenje i distribuciju. U međuvremenu, policija uglavnom djeluje na osnovu dojava, kazalo je za Rojters troje policijskih i industrijskih zvaničnika.
Dimitris Stavridis, direktor Generalne direkcije za regionalnu poljoprivrednu djelatnost u Tesaliji, priznao je da bi moglo da se sprovodi više kontrola na pijacama, ali je dodao da se neke regije suočavaju s hroničnim nedostatkom osoblja.
Zdravstveni rizici
Zaplijenjeni proizvodi šalju se na analizu u Fitopatološki institut Benaki u Atini. Mnogi stižu sa etiketama na bugarskom, turskom ili rukom ispisanim oznakama. Neki falsifikovani preparati izgledaju kao proizvodi odobreni u EU, ali mogu sadržati štetne zamjene, uključujući nepoznate razređivače. Prema grčkom zakonu, samo pesticidi sa etiketom na grčkom jeziku su legalni.
Grčka policija i Europol navode da mnoge od tih supstanci potiču iz Kine.
Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštilo je putem mejla da Kina uvijek traži od svojih kompanija da poštuju zakone zemalja u kojima posluju i da je Peking spreman da pojača saradnju sa EU kada je riječ o carinskoj kontroli.
Zabrane koje je uvela EU djelimično su zasnovane na procjeni regulatora da ti pesticidi predstavljaju zdravstveni rizik, uključujući oštećenja jetre, bubrega i pluća, kao i moguće kancerogene efekte. Međutim, neke od tih hemikalija se legalno koriste u drugim zemljama, uključujući Sjedinjene Države.
Više od deset zabranjenih pesticida, neki još od 2009, otkriveno je samo u Grčkoj tokom 2024, pokazuju testovi do koji su došli novinari Rojtersa.
“Ovo je ozbiljno”, rekao je guverner Tesalije Dimitris Kuretas, profesor toksikologije, govoreći o istraživanjima potencijalnih zdravstvenih posljedica.
Tokom protekle godine deset zabranjenih pesticida pronađeno je u grčkim poljoprivrednim proizvodima, uključujući masline, trešnje, paradajz, grožđe i pomorandže, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede.
Mada Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je rizik za potrošače od niskih nivoa pesticida minimalan, poljoprivrednici koji koriste ilegalne hemikalije mogli bi biti u mnogo većoj opasnosti.
Početkom 2000-ih, pulmolozi iz Univerzitetske bolnice u Larisi, u Tesaliji, primijetili su da mnogi pacijenti koji su pušači i koji su bili izloženi pesticidima razvijaju rijedak oblik bolesti pluća. Njihova otkrića, objavljena 2006. zajedno sa sličnim istraživanjima iz Francuske, doprinijela su formalnom priznavanju bolesti koja je danas poznata kao kombinovana plućna fibroza i emfizem (CPFE).
“Gotovo svi pacijenti koji su bili izloženi i pušenju i pesticidima razvili su ovu specifičnu bolest”, rekao je dr Ilijas Dimeas.
U drugim poljoprivrednim regijama Grčke ljekari kažu da posljednjih godina primjećuju porast respiratornih bolesti koje bi mogle biti povezane sa izloženošću pesticidima, te sve češće počinju da bilježe radnu anamnezu svojih pacijenata.
Poljoprivrednici, međutim, na rizike odmahuju rukom.
“Svi pesticidi imaju posljedice”, kaže Kostis, poljoprivrednik iz Metamorfozija. “Imam masku, ali je ove godine uopšte nisam nosio”.
Bonus video:
