Britanija je u utorak zaprijetila dodatnim mjerama protiv Izraela ako ne pristane na okončanje rata u Gazi, dan nakon što je 28 država, uglavnom evropskih, osudilo izraelska ograničenja u isporuci humanitarne pomoći i ubistva stotina Palestinaca koji su pokušavali da dođu do hrane.
Uprkos sve oštrijoj retorici, mnogi sumnjaju da će Izrael popustiti pod takvim pritiskom, bez ozbiljnijih kaznenih mjera, posebno ukoliko ih ne podrže Njemačka i Sjedinjene Države, najsnažniji zapadni saveznici Izraela, navodi agencija Asošiejtid pres (AP).
Ogorčenost zbog izraelskih postupaka u Gazi raste širom Evrope, dok prizori patnje Palestinaca pokreću masovne proteste u Londonu, Berlinu, Briselu i drugim prijestonicama. U posljednje vrijeme, gotovo svakodnevna ubistva Palestinaca dok pokušavaju da se domognu pomoći, dovela su u iskušenje prijateljske odnose EU s Izraelom kad nikad ranije.
Međutim, Evropa ostaje podijeljena u stavu prema Izraelu, a dosadašnje ograničene sankcije i osude pokazale su se nedovoljno djelotvornim.
EU preispituje svoje diplomatske i trgovinske odnose s Izraelom zbog načina na koji vodi rat u Gazi. AP piše da je jedan interni izvještaj nedavno pokazao da postoje naznake da je Izrael prekršio obaveze u oblasti ljudskih prava, koje proizilaze iz Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael, pravnog okvira koji već 25 godina uređuje političku i trgovinsku saradnju. Uprkos tome, Brisel još nije preduzeo konkretne korake ka obustavi tog sporazuma.
EU, kao najveći trgovinski partner Izraela, izložena je kritikama zbog nedostatka političke hrabrosti i potcjenjivanja svog uticaja na Izrael.
“Vidimo da pritisak raste, ali to su riječi, a ne djela”, kaže Josi Mekelberg iz londonskog instituta Čatam haus.
Pojedine zemlje, poput Britanije, Kanade i Australije, uvele su sankcije izraelskim naseljenicima zbog nasilja nad Palestincima, uključujući zamrzavanje imovine i zabrane putovanja. Međutim, te mjere zasad nisu dale konkretne rezultate.
Osim toga, Australija, Kanada, Novi Zeland i Norveška sankcionisale su dvojicu izraelskih krajnje desničarskih ministara zbog “podsticanja ekstremističkog nasilja” protiv Palestinaca na Zapadnoj obali.
Britanija je u maju saopštila da će obustaviti pregovore o slobodnoj trgovini sa Izraelom takođe zbog situacije na Zapadnoj obali. Ministar spoljnih poslova Dejvid Lemi je u utorak najavio mogućnost oštrijih mjera, rekavši da je “zgrožen” patnjama u Gazi, ali nije precizirao koje mjere bi mogle uslijediti.
“Nastavićemo da vršimo pritisak. Nastavićemo da djelujemo”, rekao je Lemi britanskim medijima, naglasivši važnost koordinacije sa saveznicima kako bi se postigao “maksimalan efekat”.
Ministri britanske vlade vrše pritisak na premijera Kira Starmera da Ujedinjeno Kraljevstvo odmah prizna Palestinu kao nezavisnu državu, objavio je juče “Gardijan”.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u utorak na mreži Iks ponovila poziv EU na “slobodnu, bezbjednu i brzu isporuku humanitarne pomoći, kao i na puno poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava. “Civili u Gazi previše su i predugo patili”, kazala je.
Ukoliko Izrael ne promijeni kurs, moguće mjere uključuju djelimičnu ili potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela, što bi zahtijevalo jednoglasnu odluku svih 27 članica EU.
Prema dokumentu koji je procurio iz kabineta šefice evropske diplomatije Kaje Kalas, a u koji je AP imao uvid i koju je potvrdilo dvoje diplomata EU - druge moguće mjere uključuju suspenziju avio-sporazuma, zabranu uvoza iz izraelskih naselja, ograničavanje naučne i tehnološke saradnje te ograničenja putovanja za Izraelce u šengenskoj zoni.
Kalas je u utorak poručila da su sve opcije na stolu ako Izrael ne ispuni obećanja o omogućavanju humanitarne pomoći za Gazu. “Za ubijanje civila koji pokušavaju da dođu do pomoći u Gazi nema neopravdanja”, napisala je na Iksu.
Pojedine zemlje mogle bi i samostalno djelovati, sankcionišući određene kompanije ili pojedince u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, dodaje AP.
Agencija ističe da Evropa nije preduzela snažniju akciju zato što je i dalje podijeljena, te da je veoma mala vjerovatnoća da će cijela EU jednoglasno odlučiti da drastično pojača pritisak na Izrael.
Zemlje poput Irske, Holandije i Španije pozvale su EU da preispita odnose s Izraelom, tvrdeći da je prekršio ljudska prava iz sporazuma s Briselom.
Međutim, Njemačka i Mađarska snažno podržavaju Izrael, a pridružila im se i Rumunija, koja je nedavno kupila izraelske sisteme protivvazdušne odbrane. Za obustavu sporazuma potrebna je jednoglasnost svih članica, što je, kako navodi AP, vjerovatno nemoguće postići.
Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi je kao “odvratno” odbacio zajedničko saopštenje zapadnih država u kojem su osudili Izrael zato što Palestince lišava “ljudskog dostojanstva”. On je poručio zapadnim saveznicima da bi umjesto toga trebalo da izvrše pritisak na “divljake iz Hamasa”.
Izrael je osudio stav tih država, navodeći da je Hamas jedini odgovoran za produžetak rata.
Nomi Bar-Jakov, ekspertkinja za diplomatiju Bliskog istoka, kazala je da EU mora učiniti više od izražavanja zabrinutosti.
“Izrael ne sluša riječi”, rekla je. “Sadašnja izraelska vlada ne reaguje na riječi. Ako se brzo ne uspostavi i ne sprovede konkretan mehanizam, te riječi neće imati nikakvu težinu.”
Merc pod pritiskom da zauzme čvršći stav
Jedan značajan izuzetak u Evropi je Njemačka, tradicionalno čvrst saveznik Izraela, s odnosima koji počivaju na sjećanju na Holokaust. Njemačka kategorično odbacuje mogućnost suspenzije sporazuma o pridruživanju EU-Izrael.
Kancelar Fridrih Merc i drugi zvaničnici posljednjih mjeseci postepeno pooštravaju kritike izraelskih poteza u Gazi. Međutim, čini se da i dalje nastoje da utiču na Izrael izražavajući svoje zabrinutosti direktno. Njemačka nije potpisala saopštenje u kojem je 28 država, uključujući Britaniju i Francusku, u ponedjeljak osudilo izraelska ograničenja pomoći i pozvalo ga da odmah prekine rat.
Mercov šef kabineta je rekao da pismo nije bilo dovoljno jasno u tome da su napadi Hamasa 7. oktobra 2023. godine pokrenuli sukob, prenio je Rojters.
U utorak su se pojavili znaci neslaganja unutar njemačke vlade, kada je šef poslaničkog kluba socijaldemokrata (SPD), manjeg koalicionog partnera, pozvao Berlin da se pridruži britanskoj inicijativi, upozorivši da “dvostruki standardi narušavaju naš međunarodni kredibilitet”.
Merc, lider CDU desnog centra, u ponedjeljak je rekao da je prethodne sedmice dugo razgovarao sa premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom i “vrlo jasno mu rekao da ne podržavamo politiku izraelske vlade prema Gazi”.
“Način na koji izraelska vojska djeluje tamo je neprihvatljiv”, poručio je.
Merc je kasno u utorak izjavio da je Evropski savjet već usvojio deklaraciju koja je “praktično identična sadržaju onoga što je izraženo u pismu”.
U junskoj deklaraciji Savjeta jeste izraženo žaljenje zbog teške humanitarne situacije u Gazi, ali nije bila ni približno emotivna niti otvoreno kritična prema Izraelu, piše Rojters. Ona takođe nije osudila izraelski plan o preseljenju Palestinaca u takozvani “humanitarni grad”, najavljen početkom ovog mjeseca.
“Bio sam jedan od prvih koji je vrlo jasno rekao, čak i u Njemačkoj, da situacija tamo više nije prihvatljiva”, rekao je Merc, negirajući postojanje bilo kakvih podjela unutar njegove koalicije po tom pitanju.
Merc je jedan od rijetkih evropskih lidera koji je javno ponudio da ugosti Netanjahua, bez sprovođenja naloga za hapšenje zbog sumnje na ratne zločine, koji je izdao Međunarodni krivični sud u Hagu.
Kritičari Mercovog pristupa, uključujući one iz SPD-a, kažu da nasljeđe Holokausta ne može biti izgovor za ignorisanje izraelskih zločina, i da bi, naprotiv, moto “nikad više” koji je nastao poslije Holokausta danas trebalo da važi za Gazu.
Bonus video:
