Dvadeset šest država spremno je da učestvuje u međunarodnim snagama kao dio bezbjednosnih garancija za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom, saopštio je predsjednik Francuske Emanuel Makron nakon samita saveznika Kijeva.
Makron je rekao da su on, evropski lideri i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održali razgovor sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom nakon samita, te da će američki doprinos garancijama biti finalizovan u narednim danima.
Sastanak 35 lidera iz "koalicije voljnih", uglavnom evropskih zemalja, imao je cilj da finalizuje bezbjednosne garancije i zatraži od Trampa podršku za koju Evropljani smatraju da je od ključnog značaja da bi te garancije bile održive, piše agencija Rojters.
"Kao vid uvjeravanja, 26 država se obavezalo da će rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u vazduhu", rekao je Makron novinarima, stojeći pored Zelenskog u Jelisejskoj palati u Parizu.
Makron je dodao da će se garancije bezbjednosti prije svega odnositi na obnovu i jačanje ukrajinskih oružanih snaga.
Njemačka i druge zemlje obećale su da će biti uključene u taj napor, ali je Berlin naveo da će o vojnom angažmanu odlučiti tek kada budu jasni uslovi, uključujući i obim američkog učešća.
Makron nije precizirao koje su se države saglasile da pošalju trupe, ali su Francuska i Britanija među onima koje su pokazale spremnost da učestvuju u snagama koje bi uvjerile Kijev i odvratile Rusiju od ponovnog napada.
Tokom razgovora sa liderima koalicije, Tramp je rekao da Evropa mora da prestane da kupuje rusku naftu, za koju je naveo da Moskvi pomaže u finansiranju rata protiv Ukrajine, izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.
"Predsjednik je takođe naglasio da evropski lideri moraju da izvrše ekonomski pritisak na Kinu zbog njenog finansiranja ruskih ratnih napora", kazao je zvaničnik.
Makron je rekao da su se koalicija i Sjedinjene Države saglasile da blisko sarađuju na budućim sankcijama, naročito u vezi sa ruskim sektorom nafte i gasa, kao i sa Kinom, piše Rojters.
Mjeseci pregovora
Članice koalicije mjesecima su na različitim nivoima razgovarale kako da definišu svoju vojnu podršku Ukrajini u slučaju eventualnog konačnog primirja - iako je to i dalje daleka opcija.
Vlade u koaliciji poručile su da bi svaka evropska vojna uloga zahtijevala i američke bezbjednosne garancije kao oslonac. Tramp, međutim, nije dao eksplicitno obećanje da će ići tako daleko.
Njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof sastao se sa francuskim, britanskim, njemačkim, italijanskim i ukrajinskim diplomatama uoči samita, a potom nakratko prisustvovao otvaranju sjednice.
Dva evropska zvaničnika rekla su da je koalicija željela da ukaže na nedostatak napretka u pravcu direktnih mirovnih pregovora između predsjednika Rusije Vladimira Putina i Zelenskog od kada je Tramp u avgustu bio domaćin Putinu, te da želi da podstakne Trampa da poveća pritisak na Moskvu sada.
Nakon svečanog prijema na Aljasci, Tramp je u srijedu optužio Putina da se udružio sa Kinom i Sjevernom Korejom, nakon što su trojica lidera održala zajednički nastup u Pekingu na raskošnoj komemoraciji kraja Drugog svjetskog rata.
Putin je u srijedu poručio Kijevu da postoji mogućnost da se rat u Ukrajini okonča pregovorima "ako prevlada zdrav razum", opcijom koju je, kako je rekao, preferirao, ali je dodao da je spreman da ga završi i silom ako bude morao.
Putin je takođe odbacio ideju o raspoređivanju trupa NATO država u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma. Ali generalni sekretar NATO-a Mark Rute odbacio je njegove primjedbe.
"Zašto bi nas interesovalo šta Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena država", rekao je on na konferenciji u Pragu, prije nego što se putem video-linka pridružio samitu u Parizu.
"Rusija nema ništa s tim", dodao je. "Mislim da zaista moramo prestati da dajemo Putinu previše moći".
Bonus video:
