Evropska komisija (EK) je juče predložila obustavu trgovinskog aranžmana koji se odnosi na oko 5,8 milijardi eura izraelskog izvoza zbog rata u Gazi, iako ta mjera trenutno nema dovoljno podrške među državama članicama Evropske unije (EU) da bi bila usvojena.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas takođe je predložila paket sankcija protiv dvojice izraelskih ministara, kao i protiv “nasilnih” izraelskih doseljenika i deset visokih članova palestinske militantne grupe Hamas.
Riječ je o ministru nacionalne bezbjednosti, krajnjem desničaru Itamaru Ben-Gviru i ministru finansija Bezalelu Smotriču, prenio je Rojters.
Gotovo dvogodišnja izraelska ofanziva u Gazi i pogoršanje humanitarne situacije povećali su politički pritisak na evropske lidere da preduzmu mjere.
Evropska unija je najveći trgovinski partner Izraela, a trgovina robom između njih prošle godine iznosila je 42,6 milijardi eura, prema podacima EU.
Ako se trgovinski aranžman o slobodnoj trgovini obustavi, izraelska roba više ne bi bila oslobođena carina, već bi podlijegala tarifama koje se primjenjuju na sve zemlje van EU koje nemaju trgovinski sporazum sa tim blokom.
U slučaju Izraela, to bi pogodilo izvoz vrijedan približno 5,8 milijardi eura, što bi rezultiralo procijenjenim godišnjim carinama od 227 miliona eura, rekao je novinarima visoki zvaničnik Komisije.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar objavio je na mreži Iks da su evropski predlozi “moralno i politički iskrivljeni” i izrazio nadu da neće biti usvojeni.
“Svaka akcija protiv Izraela dobiće adekvatan odgovor, i nadamo se da ih nećemo morati upotrijebiti”, napisao je.
Obustava aranžmana o slobodnoj trgovini, koju je prošle sedmice prvi put pomenula predsjednica EK Ursula fon der Lajen, zahtijevala bi podršku kvalifikovane većine vlada EU - 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva Unije.
Diplomate EU su rekle Rojtersu da je malo vjerovatno da će predlog dobiti potrebnu podršku, pri čemu mnogo zavisi od Njemačke, koja je do sada oklijevala da uvede kaznene mjere EU protiv Izraela.
Ministar spoljnih poslova Gideon Sar je rekao da su evropski predlozi moralno i politički iskrivljeni i poručio da će svaka akcija protiv Izraela dobiti adekvatan odgovor
Potezi EK su uslijedili nakon masovnih demonstracija na ulicama evropskih gradova, kao i žestokih zahtjeva pojedinih lidera EU, poput španskog premijera Pedra Sančeza, da Unija preduzme odlučnije mjere protiv Izraela.
Do sada, međutim, ni trgovinske mjere ni sankcije nijesu dobile dovoljnu podršku zbog upornog protivljenja zemalja među kojima su Njemačka, Austrija, Italija i Mađarska.
Portparol njemačke vlade izjavio je juče da Berlin još nije formirao konačan stav o predlozima EU i da Njemačka želi da kanali komunikacije s Izraelom ostanu otvoreni.
Diplomate navode da je malo vjerovatno i da će predložene mjere protiv izraelskih ministara biti usvojene, jer zahtijevaju jednoglasnu podršku članica EU.
Kalas je rekla da se, iako se javno mnjenje mijenja zbog patnji u Gazi, ona i dalje smatra da su “političke linije uglavnom na istom mjestu na kojem su bile do sada”.
Međutim, kako ističe Rojters, ovi predlozi označavaju politički zaokret u odnosima EU s Izraelom.
Komisija takođe stavlja na čekanje svoju bilateralnu podršku Izraelu, bez uticaja na saradnju s izraelskim civilnim društvom i Jad Vašemom, glavnim izraelskim memorijalnim centrom posvećenim Holokaustu.
Kalas je na konferenciji za novinare odbacila tvrdnje da EU nije učinila dovoljno da izvrši pritisak na Izrael.
Ona je kazala da je EU namjerno zauzela ciljani pristup kako bi izbjegla kažnjavanje izraelskog društva u cjelini i primorala vladu Benjamina Netanjahua da se pozabavi humanitarnom krizom u Gazi.
“Želim da budem veoma jasna. Cilj nije da se kazni Izrael. Cilj je da se poboljša humanitarna situacija u Gazi”, izjavila je u Briselu. “Zato naši predlozi zapravo ne pogađaju ljude, već vrše pritisak na izraelsku vladu da promijeni kurs”.
Kalas je rekla da ne podržava pokušaje da se Izrael isključi sa Evrovizije, nakon što je Španija saopštila da će bojkotovati to takmičenje za pjesmu ako Izrael bude učestvovao.
“Gardijan” piše da predlog EK o obustavi trgovinskih djelova Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela ne bi značio nestanak izraelske robe iz evropskih supermarketa, fabrika ili bolnica.
EU učestvuje sa 32 odsto u ukupnoj trgovinskoj razmjeni Izraela sa svijetom, pri čemu je u 2024. godini ostvarila izvoz vrijedan oko 16 milijardi eura.
Izraelski izvoz obuhvata sve, od avionskih motora do farmaceutskih proizvoda, uključujući one kompanije “Teva”. Međutim, ne izvozi se sva roba uz carine, jer se, na primjer, farmaceutski proizvodi ne oporezuju na osnovu dugogodišnjeg sporazuma Svjetske trgovinske organizacije, navodi “Gardijan”.
Komesar za trgovinu Maroš Šefčovič priznao je da bi uticaj ukidanja pristupa slobodnoj trgovini bio “skroman”.
Kakve god da budu ekonomske posljedice, ovaj potez se može posmatrati kao izrazito simboličan, navodi “Gardijan”.
“Rekao bih da je čitav kontekst odluke bio veoma politički… Mislim da su postojala snažna očekivanja da Evropska unija mora upotrijebiti instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi odgovorila na humanitarnu krizu”, naveo je.
Bonus video:
